Papa Franjo posjetit će neke od najsiromašnijih i najnasilnijih kutaka Meksika u svom prvom posjetu toj državi, a stići će i na sjevernu meksičku granicu kako bi govorio o muci migranata koji se trude doprijeti do Sjedinjenih Država.
Više od 100.000 ljudi ubijeno u meksičkim narko-ratovima u posljednjem desetljeću. Ugled države dodatno je srozan neriješenim slučajem 43 oteta i vjerojatno ubijena studenta prije dvije godine. Sumnja se i na policijsku upletenost u zločin.
Vlada predsjednika Enriquea Pene Nieta traljavo je provela istragu i sada se članovi obitelji žrtava nadaju da će im Papa pomoći da dođu do istine.
“Papa dolazi vidjeti kako su se institucije potrudile da slučaj naše djece padne u zaborav i ostane nekažnjen. Vidjet će kako su se narkobande infiltrirale u vladu”, rekao je Meliton Ortega, čiji je sin Mauricio među 43 nestala.
Rodbina nestalih studenata bit će među prisutnima na Franjinoj misi u Ciudad Juarezu, na granici sa Sjedinjenim Državama, jednom od najnasilnijih gradova svijeta.
Papa će slaviti misu i među domorocima u najsiromašnijoj meksičkoj državi Chiapas, razgovarati s mladima u Moreliji, glavnom gradu također nasiljem poharane države Michoacan, i posjetiti zatvorenike u Ciudad Juarezu.
Uoči posjeta, koji počinje u petak, Franjo je pozvao Meksikance da se bore protiv korupcije i nasilja narkobandi.
“Meksiko nasilja, Meksiko korupcije, Meksiko trgovine drogom, Meksiko kartela, to nije Meksiko kakav naša Majka želi”, rekao je Franjo misleći na Našu Gospu od Gvadalupe, zaštitnicu Meksika.
“Naravno, ne želim to zataškati. Suprotno, pozivam vas da se protiv korupcije borite svaki dan, protiv krijumčarenja droga, protiv rata, protiv podjela, protiv organiziranog kriminala, protiv trgovine ljudima”, rekao je Franjo.
Administracija Pene Nieta pod kritikama je zbog toga što tolerira korupciju. I sam predsjednik, njegova supruga i ministar financija upleteni su u nekoliko slučajeva sukoba interesa.
Vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi rekao je da Franjo želi posjetiti one dijelove Meksika koje nijedan Papa nije.
Misa u Ciudad Juarezu “simbol je njegove brige za migrante”, rekao je Lombardi.
Ilegalna imigracija velika je tema u američkoj izbornoj kampanji, a republikanac Donald Trump najavljuje da će podići zid na granici s Meksikom postane li američki predsjednik. I prisiliti Meksiko da zid sam plati.
“Misa se namjerno održava točno na granici kako bi bila vidljiva s obje strane”, rekao je Lombardi. “Tamo je žičana ograda, nije Kineski zid”.
Vatikan na misi očekuje najmanje 200.000 ljudi s meksičke i 50.000 s američke strane. Prekoputa Ciudad Juareza teksaški je grad El Paso.
Papa će u Meksiku biti šest dana. To mu je 12. inozemno putovanje, a u Latinskoj Americi već je posjetio Brazil, Ekvador, Boliviju, Paragvaj i Kubu.
“Franjo ne dolazi u Meksiko zato jer smo važni, nego jer imamo problema. Ne dolazi ovdje posjetiti svoje prijatelje, nego paćenike”, rekao je meksički biskup Felipe Arizamendi Esquivel.
Središte posjeta bit će Franjino hodočašće Našoj Gospi od Gvadalupe, svetištu Djevice Marije koja se štuje diljem obje Amerike i drugo je najpopularnije katoličko mjesto molitve nakon svetog Petra.
Sa 110 milijuna vjernika Meksiko je druga najmnogoljudnija katolička zemlja svijeta poslije Brazila. Pet puta ga je posjetio Ivan Pavao II., a jednom Benedikt XVI.
Franjo je tamo bio dvaput, prije nego što je izabran za Papu. Lombardi očekuje buran doček. “Sjećam se nevjerojatnih scena za posjeta Ivana Pavla II., milijuni ljudi su pjevali, pljeskali, navijali”, rekao je Lombardi.

Susret s Kirilom

Na putu do Meksika Franjo će se zaustaviti na Kubi kako bi se sastao s ruskim patrijarhom Kirilom. Bit će to u pravom smislu riječi povijesni sastanak jer se poglavari Katoličke Crkve i ruski patrijarsi nisu sastali od Crkvenog raskola 1054. godine.
Ruski patrijarh dolazi na prvi sastanak s Papom jer je potreban zajednički odgovor na progon kršćana na Bliskom istoku, rekao je prošli tjedan drugi čovjek Moskovske patrijaršije mitropolit Ilarion.
Najava sastanka došla je kao potpuno iznenađenje. Pripreman je u strogoj tajnosti, posebice zbog nekih dužnosnika Ruske Pravoslavne Crkve koji se oštro protive bilo kakvoj ideji “jedinstva” i najmanjem znaku približavanja Rimu.
Razilaženja dviju crkava nisu uklonjena, ali stavljena su na stranu kako bi patrijarh i Papa mogli zajednički odgovoriti na progon kršćana, naglasio je Ilarion.
“Situacija na Bliskom istoku, u sjevernoj i u srednjoj Africi i u nekim drugim regijama gdje ekstremisti provode genocid na kršćanima zahtijeva poduzimanje hitnih mjera i bliskiju suradnju između kršćanskih crkava”, rekao je Ilarion.
Dvojica crkvenih poglavara neće se sastati u Europi jer se Kiril tome protivio. “Uglavnom zato jer je Europa povezana s tragičnim povijesnim podjelama i sukobima među kršćanima”, rekao je Ilarion.
Sastanak ima dva velika cilja, mir u svijetu i ekumenizam. Papa želi brži proces pomirenja s protestantima i pravoslavnima, smatrajući da će to pridonijeti miru.
Papa inzistira da su kršćani suočeni s islamskim radikalizmom. Često koristi frazu “ekumenizam krvi” govoreći o kršćanskim mučenicima u Siriji i Nigeriji, naglašavajući da su mete zato što su kršćani, a ne katolici, pravoslavni ili protestanti.
Franjo i Kiril će nakon sastanka potpisati povijesnu zajedničku izjavu, navodno na šest stranica. U pripremi dokumenta važe se svaka riječ, piše Corriere Della Sera.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.