“Ostati ravnodušan na činjenicu našeg demografskog nestajanja, značilo bi, u krajnjoj liniji, odustati od budućnosti”, poručila je u ponedjeljak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na predstavljanju prijedloga mjera populacijske politike, ističući kako rješavanje demografskih problema nije pitanje socijalne, nego razvojne politike.

 

Demografska revitalizacija na vrhu je prioriteta kojima sam posvetila svoj mandat, njen uspjeh strateško je pitanje opstanka i razvoja hrvatskoga društva i države, rekla je predsjednica u jednosatnom predstavljanju.

Prijedlog mjera, koji sadrži tri dokumenta, predsjednica je pisala osobno, u suradnji sa svojim savjetnicima, svjesna je da će neke mjere naći na kritiku djela javnosti, no predložila ih je kako bi potaknula javnu raspravu o alarmantnim demografskim trendovima te raspravu o potrebi i načinima njihova rješavanja.

Provedba mjera ima cijenu, neprovedba još veću

Mnoge se od tih mjera moraju provoditi odmah, dok se neke, zbog gospodarskih prilika, moraju provoditi u fazama, rekla je predsjednica koja je glavnim područjima svojih mjera označila: gospodarske, mjere obiteljske politike, mjera za rješavanje problema blokiranih te mjere useljavanja.

“Provedba mjera ima cijenu, neprovedba još veću, a to je nestanak hrvatskog naroda i države u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba tih mjera nije trošak nego ulaganje u budućnost”, istaknula je predsjednica, odgovarajući kako nema projekcije koliko bi što stajalo.

Sve dokumente poslat će Vladi, nada se daljnjoj suradnji, nastavku dijaloga o tom pitanju i da će joj ti dokumenti poslužiti kao platforma za vlastito djelovanje

Žali da Vlada nije prihvatila njen prijedlog o zajedničkoj sjednici, jer je, drži, to bila prilika da ministarstva predstave što rade u tom smislu, to bi bio pozitivan proces koji bi pokazao građanima da mogu i moraju surađivati na krucijalnim temama za državu i društvo, da nisu isključivi.

Nitko od nas nije odgovoran za stanje koje smo zatekli, ali smo odgovorni za ono što činimo za svojeg mandata, rekla je predsjednica.

Samo lani otišlo 80 tisuća ljudi

Grabar-Kitarović upozorava na krajne zabrinjavajuće demografsko stanje i procese.

Prema popisu iz 2011., Hrvatska je imala 4, 3 milijuna stanovnika, procjene govore da ih je sada manje od 4 milijuna, ne zaustave li se katastrofalna demografska kretanja, do 2051. izgubit ćemo više od 1, 1 milijun stanovnika, upozorila je predsjednica. Posebno je zabrinjava što ubrzano opada broj i udio mladih, a raste broj i udio strarijih od 65 godina, demografsko starenje odrazit će se na sve segmente društva, dovesti u pitanje održivost školskog i mirovinskog sustava.

Predsjednica upozorava i da se Hrvatska danas susreće s velikim egzodusom stanovništva, u pravilu, odlaze mladi i obrazovani, generacija koja nosi demografski, radni i znanstveni potencijal. Samo prošle godine Hrvatsku je napustilo oko 80 tisuća, mahom mlađih, radno sposobnih osoba, od pristupanja EU do 2017. oko 230 tisuća, naglasila je Grabar-Kitarović.

Uzrocima iseljavanja označila je opću društvenu klimu, odnosno malodušje, apatiju, sveprisutni klijentelizam, zapošljavanje podobnih; radni, materijalni i socijalni status ljudi, problem blokiranih, obrazovni sustav koji ne prati potrebe modernog gospodarstva. Sve te negativne učinke dodatno pojačava slabost institucija i niska razina produktivnosti javne uprave koja se mora reformirati, kaže predsjednica i dodaje kako se velik broj ministarstva prilagođava koalicijskim, umjesto stvarnim potrebama države, a pojedine državne službe djeluju poput represivnog aparata, umjesto da pomažu u poslovanju.

Na pitanje o pesimizmu, i njegovim uzrocima, predsjednica poručuje “nemojmo se međusobno optuživati”. Stanje je takvo, kakvo jest, budimo realni, nemojmo stanje ljepšavati, niti od njega raditi katastrofu, odgovara predsjednica.

Na žalost, trendovi vode u demografsku katastrofu, ali sam optimistična, imamo naše ljudske resurske, pitanje demografije treba deideologizirati, pristupiti mu racionalno i smisleno, poručila je.

Predsjedničine mjere

Kad je riječ o gospodarskim mjerama, predsjednica ističe kako im cilj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati otvaranju konkurentnih radnih mjesta. Poreznu reformu označava “ključem svega”, cilj je smanjiti trošak rada za poslodavce i povećati neto plaće za zaposlenike. Apostrofira važnost reforme javne uprave i njene potpune digitalizacije, privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, te “regulatorne giljotine”.

Grabar-Kitarović predlaže “drastičan zaokret” u rješavanju prpblema 326 tisuća blokiranih. Postupak ovrhe treba vratiti u nadležnost sudova i isključiti posrednike, ograničiti zatezne kamate, ispitati zakonitost rada tvrtki za naplatu potraživanja

Mjere obiteljske politike uvjetno je razvrstala u tri segmenta; financijske mjere i olakšice, usluge skrbi o djeci, vrijeme za obiteljske dopuste slobode dane i sl.

Sve novčane nakande su dobrodošle, no nužno ih je osuvremeniti, umjesto postojećeg dječjeg doplatka uvesti univerzalni dječji doplatak. “Na pitanje o njegovu trošku mogu uzvratiti protupitanjem, koliko košta budućnost”, rekla je predsjednica koja predlaže delimitiranje rodiljnih i roditeljskih nakanda za drugih šest mjeseci, naknadu za drugo i svako sljedeće dijete u iznosu 20 posto prosječne plaće, vrtić za svako dijete…

Naglasak stavlja i na mjere useljavanja, odnosno povratka iseljeništva, zagovara osnaživanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, stalno povećanja upisnih kvota na sveučilištima, izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu…

Da bi se sve te mjere provele, predlaže osnivanje jednog tijela, ministarstva demografske revitalizacije ili Vladina ureda za demografsku revitalizaciju ili pak potpredsjednika Vlade za ta pitanja. Sadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, smatra, bavi se socijalnom, a ne razvojnom politikom.

Jednu od mjera vidi i u boljem korištenju sredstava iz europskih fondova, drži da su administrativni kapaciteti za povlaćenje europskih fondova slabi te da nedostaje vizije za njihovu provedbu.

Pozivam sve dionike javnog života, Vladu, lokalnu samoupravu, saborske zastupnike, oporbu, poduzetnike, sindikate, akademsku zajednicu, iseljenike, da se svi uključimo u raspravu za izgradnju bolje Hrvatske, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Komentiraj