Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je poručila da Hrvatska uz primjenu principa zelene ekonomije može smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje razvojnih strategija za iskorištenje obnovljivih izvora energije, pokretanje eko poljoprivrede i marikulture, te povezivanje smeđe-plavo-zelene Hrvatske.

Povezivanje smeđe – plavo – zelene Hrvatske

“Hrvatska može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena. Istodobno, Hrvatska mora osigurati proizvodne aktivnosti koje će osigurati više radnih mjesta za naše mlade i njihov ostanak u domovini. To je moguće učiniti putem zelene ekonomije, posebno zelene gradnje, pokretanjem ekološke poljoprivrede i marikulture, povezivanjem smeđe – plavo – zelene Hrvatske”, istaknula je hrvatska predsjednica na 8. Better Building Brunchu u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Moramo se voditi načelom da je naša prva zadaća privući čista ulaganja.  Zemlja i more, kulturni i prirodni spomenici i ljepote naših prostora moraju se sačuvati od svake devastacije, poručila je u govoru posvećenom konferenciji o klimatskim promjenama, COP-21, održanoj u Parizu krajem prošle godine, na kojoj su usvojeni brojni zaključci vezani uz smanjenje klimatskih promjena.

Predsjednica je naglasila da Hrvatska radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprečavanje daljnjih klimatskih promjena te je među prvima počela na izradi “niskougljične“ strategije, a priprema i nove mjere, posebno u poticanju čistijeg transporta i energetske obnove u zgradarstvu. To je važno jer 36 posto emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj dolazi upravo iz sektora zgradarstva, a čak 25 posto emisija ugljičnog dioksida iz prometa.

Lani je za energetsku obnovu obiteljskih kuća izdvojeno više od 500 milijuna kuna bespovratnih poticaja, za obnovu višestambenih zgrada 150 milijuna kuna, a u sektoru prometa je za ekološka vozila odobreno više od 18 milijuna kuna, podsjetila je Grabar-Kitarović.

Preko 40 posto energije troši se u zgradarstvu

“Brunchu” je nazočio i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević koji je ocijenio da Hrvatska, kao članica EU, dobro napreduje u provedbi mjera energetske učinkovitosti. “Preko 40 posto ukupne energije troški se u zgradarstvu i tu ministarstvo može provoditi izravne mjere”, rekao je i najavio da će vrlo brzo biti napravljen program energetske obnove zgrada u javnom sektoru za razdoblje 2016.-2020. i program za subvencuioniranje zgrada nulte kategorije.

“Mislim da podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti nije samo pitanje obveze i preuzetih direktiva, već zaista moramo podići svijest svakog našeg građana i svih institucija, jer to nam je dužnost prema planetu na kojem živimo”, kazao je.

Izvršna direktorica Savjeta Snježana Turalija istaknula je da se protiv negativnih posljedica klimatskih promjena trebaju boriti sve zemlje, gradovi, županije, tvrtke i institucije. Budući da su zgrade veći potrošači energije od industrije i transporta zajedno, poručila je, zelena je gradnja u tom kontekstu veliki potencijal za uštedu energenata, povećanje iskorištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije CO2.

Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i direktorica HPB nekretnina Petra Škevin naglasila je da se osim energetske učinkovitosti, koja je zakonski regulirana, zelena gradnja zalaže i za recikliranje, smanjenje CO2 otisaka i smanjenje toplinskih otoka, potiče “pametno” korištenje vode, javni prijevoz te korištenje obnovljivih izvora energije.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju je član World Green Building Councila, odnosno punopravni član međunarodne mreže za zelenu gradnju. Osnovan je 2009. a promovira ideju zelene, odnosno održive gradnje. U suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, zajedno s još 12 europskih zemalja dio je europskog projekta pod nazivom Build Upon, financiranog iz programa Horizon 2020, čiji je cilj unaprjeđenje nacionalnih politika vezanih uz energetsku učinkovitost.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.