HINA/ Daniel SPONZA

“Žilet žica tihi ubojica”, naziv je prosvjeda na kojem su u subotu na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Kaštel ORaH i Slobodna Hrvatska te civilne udruge upozorile na stradanja brojnih životinjskih vrsta zbog postavljene žilet žice koja priječi prirodne migracijske putove.

Stradanja životinja su prema riječima prosvjednika svakim danom sve veća jer one ne poznaju granice pa su im postavljenom žicom prepriječeni njihovi prirodni migracijski putovi. Antonio Dražović iz Slobodne Hrvatske istaknuo je kako žičane ograde imaju neplanirane ali jako ozbiljne posljedice za dugoročni opstanak populacija velikih divljih zvijeri.

“Žilet-žica postavljena duž 180 kilometara granice blokirala je migracijske rute vukovima i medvjedima koji državnu granicu prelaze više puta godišnje. Na samoj žici dosad je stradalo više stotina divljih životinja te su evidentirani i krivolovci koji namjerno hranom ostavljenom na žilet-žici mame životinje”, upozorili su prosvjednici.

Naglasili da pojedinim životinjskim vrstama, posebice risu i vuku, prijeti potpuni nestanak.

“Odlučili smo se na ovo mirno okupljanje kod rijeke Dragonje na prijelazu Kaštel kako bi istaknuli da alternativa žilet žici ipak postoji, ovdje su primjerice postavljene vrtne panel ograde iz turističkih i lukrativnih razloga, jer su očito svi svjesni kako pogled na žilet žicu predstavlja degradaciju svih civilizacijskih dostignuća 21. stoljeća”, kazao je Dražović, dodavši kako su na samo nekoliko kilometara udaljenosti, gdje je i dalje postavjena žilet žica, zabilježeni grozni prizori zapetljanih uginulih životinja.

Petra Kosanović Vrbat, potpredsjednica ORaH-a istaknula je da je žilet žica, osim što predstavlja potencijalnu eko-katastrofu, u direktom konfliktu s mnogim europskim konvencijama, direktivama i ostalim oblicima dogovorene suradnje koje su potpisale brojne članice EU, među kojima su Hrvatska i Slovenija.

Sudionici prosvjeda smatraju da su ograde, koje su namijenjene sprečavanju prolaska izbjeglica preko državne granice, izvan svake pameti s humanog kao i sa stajališta zaštite prirode. Drže da ne postoji niti jedan značajan argument u prilog žičanoj ogradi, dok je zaštita divljih životinja samo jedan u nizu argumenata protiv tog sramotnog postupka.

Mjerodavne su pozvali da poštuju propisane procedure i međunarodne akte te civilizacijska postignuća 21. stoljeća.

Komentiraj

<
FOTO: HINA/ Daniel SPONZA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.