Proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana prvi je prioritet Višegradske skupine, rekao je u ponedjeljak u Budimpešti ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, naglasivši da bi sporost tog procesa mogla dovesti u pitanje sigurnost Europe.

“Ovdje su predstavnici sedam zemalja koji su posvećeni procesu proširenja Europske unije … Proširenje EU-a na područje zapadnog Balkana smatramo prioritetom broj jedan”, rekao je mađarski šef diplomacije na zajedničkoj konferenciji za novinare po završetku sastanka V4 u proširenom formatu, s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom.

Četvorici ministara vanjskih poslova V4, Szijjartu, poljskom Witoldu Waszczykowskom, slovačkom Miroslavu Lajčaku i češkom zamjeniku ministra Jakobu Duerru, pridružili su se na sastanku u Budimpešti i kolege iz Hrvatske Marija Pejčinović Burić, Slovenije Karl Erjavec i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Austrije Michael Linhart.

“Ako ne možemo ubrzati proširenje bit ćemo suočeni s ozbiljnim sigurnosnim izazovima za srednju Europu”, naglasio je mađarski šef diplomacije.

I Pejčinović Burić je rekla da su sve prisutne zemlje posvećene u potpunosti potpori europskoj perspektivi jugoistočne Europe.

“U interesu nam je da svaka od ovih država koje su u različitim stadijima prema EU-u ne posustane na tom putu jer je europski kontekst najbolji kontekst za transformativne procese”, rekla je na konferenciji za novinare hrvatska šefica diplomacije koja se tijekom jutra i bilateralno sastala sa Szijjartom.

Predsjedanje Višegradskom skupinom, inicijativom nastalom na summitu šefova država i vlada Mađarske, Poljske i Čehoslovačke u mađarskom Višegradu 15. veljače 1991., preuzela je Mađarska početkom srpnja na sljedećih godinu dana.

Slovačka i Češka su postale članice V4 nakon raspada Čehoslovačke 1993., a sve četiri države postale su dio Europske unije 1. svibnja 2004.

V4 nije razgovarala o arbitražnoj presudi

Na pitanje novinara je li Višegradska skupina danas razgovarala o pitanju arbitražne presude između Hrvatske i Slovenije i možda zauzela neko zajedničko stajalište, ministart Szijjarto je kratko rekao: “Ne. To nije bilo na dnevnom redu”, na kojem su uz proširenje glavne teme bile energetska povezanost i sigurnost, prometna povezanost i digitalno tržište, kao i stanje u Ukrajini.

U svojem kratkom obraćanju na press konferenciji ministar Erjavec spomenuo je da se “mora poštivati međunarodno pravo i sudske odluke”, ali se nije izravno referirao na sudsku presudu Arbitražnog suda od 29. lipnja.

“Važan dio stabilizacije zapadnog Balkana su reforme. Moramo respektirati međunarodno pravo, a sudske odluke se moraju poštivati”, rekao je.

Hrvatska arbitražnu odluku ne priznaje i izašla je iz arbitražnog postupka s ocjenom da je on nepovratno kontaminiran i kompromitiran.

Opasnost ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute

Mađarski je ministar spomenuo da se razgovaralo i o problemu velikog broja izbjeglica koji dolaze u Italiju, kao i opasnosti ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute, naglasivši da je Bruxelles pokazao kako nije sposoban nositi se s tim problemima na zadovoljavajući način što je dovelo do ozbiljnih problema u srednjoj Europi.

Naglasio je da Mađarska već dvije i pol godine upozorava da treba zaštititi vanjske granice. “Sada svi počinju govoriti o obrani vanjskih granica ali nitko ne kaže da srednjoeuropske zemlje na to pozivaju već dvije i pol godine”.

Erjavec je kazao kako eventualno ponovno otvaranje zapadnobalkanske rute nije samo unutarnji problem pogođenih zemalja već i problem koji može destabilizirati čitavu regiju.

Pejčinović Burić spomenula je i da se govorilo o Ukrajini, ponovivši da je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije koje bi mogla dijeliti s Ukrajinom isključivo “mirotvorna inicijativa”.

“Hrvatska je jedna od država koja ima neka slična iskustva koje vrlo otvoreno dijeli s Ukrajinom. To je iskustvo mirne reintegracije koja je usvakom pogledu isključivo mirotvorna inicijativa”, ponovila je, dodajući da je ona komplementarna svim drugim inicijativama usmjerenima na mir u Ukrajini.

Poljski je ministar naglasio kako je važno povezati sjever i jug Europe, spomenuvši u tom kontekstu nedavni summit Inicijative triju mora održan u Varšavi. “Ovaj dio Europe ne može biti samo tranzitni prostor između istoka i zapada, mi želimo staviti naglasak na povezanosti sjevera i juga”, istaknuo je.

Pejčinović Burić i u izjavi novinarima naglasila je komplementarnost inicijativa V4 i Inicijative triju mora. “Vidimo komplementarnost, dobro je na više razina razgovarati o onim projektima koji su Hrvatskoj bitni. Mislimo da je V4 format jedan od onih koji u tome pomažu”.

Sastanak sa Szijjartom – u fokusu gospodarski odnosi

Dodala je kako se na bilateralnom sastanku sa Szijjartom najviše govorilo o gospodarstvu jer je to fokus na kojem treba razvijati daljnje odnose.

“MOL smo samo dotakli kao jedno od pitanja ali smo došli do zaključka da je to vrlo kompleksan proces gdje je je hrvatska vlada najavila mogućnost otkupa dionica INA-e. Cijeli sastanak je išao na stvaranje dobrog okružja u međusobnim odnosima posebno kada su u pitanju gospodarski odnosi”.

Nakon završenog sastanka proširene V4, sve sudionike primio je i mađarski predsjednik Viktor Orban.

Komentiraj

FOTO:EPA/TAMAS KOVACS HUNGARY OUT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.