Grčki parlament prihvatio je u petak ujutro treći paket pomoći vrijedan 86 milijarda eura, uglavnom zahvaljujući glasovima oporbe.

Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa ‘za’, 64 ‘protiv’ i 11 suzdržanih. Program još trebaju prihvatiti međunarodni vjerovnici kako bi on stupio na snagu prije 20. kolovoza kada dolazi na naplatu rata grčkog duga od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci.

Slijede najvažnije mjere koje se Grčka obvezala provesti u zamjenu za financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika.

DRŽAVNI PRORAČUN: Grčka mora od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite i to u 2016. od 0,5 posto, u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. U primarni proračunski suficit nisu uključena plaćanja kamata. Ove godine Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.

FINANCIJSKI SUSTAV: Vlada je pristala donijeti nove zakonske okvire o rješavanju problema nelikvidnosti i teško naplativih kredita. Grčke banke bit će dokapitalizirane s 10 milijarda eura do kraja godine.

PRIVATIZACIJA: Do kraja listopada vlada mora staviti na prodaju lučke kapacitete u Pireju i Solunu, a predviđena je i prodaja regionalnih aerodroma. Očekuje se da će od privatizacije u sljedeće tri godine vlada uprihoditi 6,5 milijarda eura.

BIROKRACIJA: Vlada je pristala smanjiti beneficije radnika u javnoj administraciji i uskladiti ih s normama EU-a.

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA: Vlada će omogućiti dulje radno vrijeme trgovina nedjeljom i praznicima, te liberalizirati određene sektore gospodarstva. Također će razmotriti zakone koji se odnose na radnička prava.

ZDRAVSTVENI SUSTAV: Provest će se ključne reforme u zdravstvenom sustavu, uključujući veće korištenje generičkih lijekova.

MIROVINSKI SUSTAV: Mirovinski sustav doživjet će nove rezove. Reforme će uključiti postupno ukidanje prijevremenog odlaska u mirovinu i postupno povećanje minimalne dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

POREZNI SUSTAV: Sporazum uključuje mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara – porezna pravila će biti transparentnija, a porezne vlasti dodatno kadrovski ojačane. Kao preduvjet za postizanje dogovora, vlada u Ateni već je podigla PDV na razne proizvode i usluge, od hrane do javnog prijevoza, s 13 na 23 posto.

Komentiraj

FOTO:EPA/Yannis Kolesidis
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.