U slučaju da izbjeglice dođu do njenih granica, Slovenija će ih sigurnosno provjeravati, navode u srijedu slovenski mediji, ali i izražavaju sumnju da je država spremna za njihov prihvat ako bi je zahvatio veći migrantski val poput onog koji je zahvatio Srbiju i Madžarsku.

Ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar izjavila je u parlamentu da je u kontaktu s kolegama u regiji i da se posebno prate sigurnosni rizici koji se pritom pojavljuju.

 

• Status azilanta ne bi mogli tražiti oni kod kojih je provjerom utvrđeno da su počinitelji težih kaznenih djela.

 

Slovenska vlada prihvatila je tzv. “kontingentni plan” o prihvatu izbjeglica, ali oporba tvrdi da on nije realan jer predviđa mogućnost dolaska samo nekoliko stotina izbjeglica i njihovo zbrinjavanje u prihvatnim centrima, ali ne i dolazak većeg broja i način kako bi se s njima postupalo.

Plan predviđa da bi se izbjeglice koji zatraže azil tretiralo u skladu sa zakonom o međunarodnoj zaštiti. Ostali bi ušli u postupak vraćanja u matične države, pri čemu bi najprije bili vraćeni u državu iz koje su ušli u Sloveniju.

Status azilanta ne bi mogli tražiti oni kod kojih je provjerom utvrđeno da su počinitelji težih kaznenih djela.

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks je u razgovoru za ljubljansko “Delo” od srijede jako kritizirao EU i njenu imigracijsku i azilsku politiku, založivši se za donošenje strateških planova na tom području i veće rasterećenje država koje su u Europi primile najveći broj izbjeglica iz sadašnjeg vala, posebno Njemačke i Madžarske.

Što se tiče država na području zapadnog Balkana u kojima je sada velik dio izbjeglica, on je ustvrdio da pomoć EU-a do sada nije bila adekvatna u financijskom pogledu, te da bi im EU morala pomoći da razviju regulativu koja se odnosi na azil, te da prihvate i smjeste izbjeglice “u skladu s europskim standardima”.

“Zaštita izbjeglica je zakonska i moralna obveza. To nije laka, ali nije ni nemoguća zadaća. Moramo napraviti više za one koji bježe pred konfliktima i progonima. Bude li dovoljno političke volje, Europa može ostati vjerna svojim vrednotama”, naveo je za “Delo” povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks.