Točno prije četvrt stoljeća, Hrvatska je potvrdila svoju nakanu da raskine s nasljeđem dotadašnjeg socijalističkog sustava.

Naime, 25. srpnja 1990. godine, hrvatski je parlament prihvatio amandmane na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske kojim je iz službenog imena države izbačen naziv Socijalistička, pa se od tada zove Republika Hrvatska.

“Tim je amandmanima izvršena deideologizacija postojećeg Ustava i to tako što su iz njega uklonjena ideološka označja”, piše povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o povijesti Sabora od 1848. do 2000. godine.

Ustavnim amandmanima naziv socijalistički izbačen je i iz imena Sabora, a iz hrvatske zastave uklonjena je zvijezda petokraka, koju je trebao zamjeniti hrvatski povijesni grb.

O hrvatskom povijesnom grbu, zastavi i himni trebalo je, prema odredbama ustavnih amandmana, donijeti poseban zakon što je i u učinjeno u prosincu iste godine.

 

  • Toga, 25. srpnja 1990. godine, po prvi se put ispred zgrade Sabora zavijorila državna zastava sa hrvatskim povijesnim grbom. Taj čin, koji se odigrao u kasno poslijepodne, na Markovu je trgu pratilo mnoštvo građana, koji su pljeskom pozdravili promjenu zastave.

 

U spomen na taj dan, na početku i kraju svakog redovnog zasjedanja Sabora podiže se i skida državna zastava sa željeznog stupa na sjevernom ulazu u saborsku zgradu.

Povjesničar Perić zabilježio je i da su amandmani na Ustav iz srpnja ’90. sadržavali i odredbu po kojoj su svi oblici vlasništva ravnopravni i imaju jednaku zaštitu, te da će se pretvorba društvenog u privatno vlasništvo provesti na osnovu zakona.

Na srpanjskoj je sjednici, zabilježili su saborski kroničari, donijeta i odluka da se pristupi radu na donošenju novog Ustava koji je, nakon intenzivnog rada, donijet 22. prosinca, zbog čega se zove Božićni Ustav.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.