Bivši ‘mostovac’, a sada čelnik Hrida Drago Prgomet u četvrtak je u Saboru prozvao Most da “brzinom svjetlosti” i bez objašnjenja odustaje od reformi koje je najavljivao, na što su mu iz Mosta neizravno poručili kako nije dobro u Sabor ući s jedne liste, a kasnije osnovati stranku u koju će se slijevati proračunski novci za osvojene mandate na izborima.

U raspravi o izvješću o reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2014. godinu, Prgomet – koji je u Sabor ušao s liste Mosta, a potom osnovao Hrid – ‘mostovce’ je podsjetio na njihova obećanja o provođenju reformi, prozivajući ih da su od njih odustali. “Bez reformi nema društvenog ni gospodarskog oporavka. Od reformi se odustaje u brzini svjetlosti, a objašnjenja zvuče kao da su iz vica”, poručio je Prgomet.

Bulj (Most):  Nije dobro da se uđe s jedne liste, a onda osnuje stranka

Miro Bulj iz Mosta potom je, komentirajući zakonodavni okvir dodjele novaca političkim strankama nakon izbora, istaknuo kako “nije dobro da se uđe s jedne liste, a kasnije se osnuje stranka, pa sredstva idu za drugu stranku”. “Znači, ja sam kao pojedinac ušao s liste Mosta. Bez obzira što nisam član Mosta mogao sam sada registrirati svoju listu i uzeti sredstva koja pripadaju političkoj stranci iz koje sam ušao”, rekao je Bulj.

Prgomet je ‘mostovcima’ poručio kako od njih očekuje da mu odgovore na molbu da se doniraju sredstva koja je Hrid dobio u I. izbornoj jedinici. “Još nismo dobili odgovor. Zašto doniraju? Zato što nama iz prve izborne jedinice, meni osobno, nije bilo teško financirati kampanju treće izborne jedinice i vašem saborskom zastupniku iz treće izborne jedinice, vašem saborskom zastupniku iz pete izborne jedinice i četvrte .Jer mislim da se takva sredstva uvijek na određeni način prijateljski trebaju podijeliti, bez obzira koliko tko imao na svom privatnom računu”, kazao je.

Maro Kristić (Most) najavio je kako će taj Prgometov prijedlog razmotriti. “Svakako podržavamo Vaš prijedlog i razmotrit ćemo ga zajedno sa Vama te odlučiti gdje će se ta sredstva, koja su ostvarena od vašeg političkog djelovanja na listi Mosta u Vašoj izbornoj jedinici, i u koju namjenu utrošiti”, rekao je.

Horvat: Novac od Raškovićevog mandata pripada SDSS-u

SDSS-ov Mile Horvat podsjetio je na slučaj bivšeg SDSS-ovca Mirka Rašković. “SDSS je imao svoja tri kandidata na izborima za Sabor u 12 izbornoj jedinici. U ta tri kandidata uložena je sva stranačka infrastruktura, sav novac, sav politički potencijal i ti mandati su osvojeni na isti način iz stranačkih kapaciteta SDSS-a. I logično je onda da i sredstva koja proizlaze iz tih mandata pripadaju toj stranci.”, naglasio je Horvat. Saborski Odbor za Ustav je, naime, SDSS-u dodijelio novac koji im pitpada za dva zastupnika, a trećina novca je dodijeljena Raškoviću koji je napustio stranku prije konstituiranja Sabora.

Zastupnici su raspravu iskoristili i za analizu rada političkih stranaka, ali i da se zapitaju je li 170 političkih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni ipak previše. “Trebamo li mi stvarno 170 političkih stranaka i jesu li to stvarno stranke koje djeluju u političkom životu”, pitao se HDZ-ov Davorin Mlakar. Problematizirao je i financiranje stranaka od strane jedinica lokalne samouprave, rekavši kako su lokalne proračune opteretili s 42 milijuna kuna.

Njegov stranački kolega Josip Borić najavio je kako će se nova Vlada pozabaviti ‘popularnim sportom’ osnivanja političkih stranaka, te će uvesti kriterije kako bi sustav bio sukladam onom europskom.

“Mislim da mi nikakvim administrativnim aktom ne možemo zabraniti rad političkih stranaka i osnivanje političkih stranaka i da tu niste u pravu”, ustvrdio je Davor Penić (SDP). Mišljenja je da je najbolji modela financiranja političkih stranaka upravo onaj koji ima Hrvatska, po kojem se sredstva daju izravno iz proračuna.

Da je u Hrvatskoj previše političkih stranaka mišljenja je i HSU-ov Silvano Hrelja. “Imamo malo izvornih političkih stranaka, a puno namjenskih političkih stranaka, jer moj uvaženi kolega i prijatelj Ratko (Čačić) je svojevremeno, kada mu je trebalo, dvije osnovao, i to umirovljeničke stranke”, rekao  je Hrelja.

Čačić: Stranke su proizvod na političkom tržištu, ne može ih biti previše

 

“Stranke su proizvod na demokratskom političkom tržištu. Dakle, ne može biti previše stranka, može ih biti pet milijuna, 500 hiljada, sasvim je svejedno koliko ih ima. One koje imaju što ponuditi, koje građani prepoznaju, će ih kupiti. Kao što ne može biti previše vrsta jabuka na tržištu. Dakle, to je bespredmetna rasprava. Naravno, svatko se češe tamo gdje ga svrbi”, istaknuo je reformist Radimir Čačić.

 

Kristić je najavio da će Most predložiti reviziju broja stranaka, na način da se iz registra političkih stranaka brišu one koje nisu održale svoje redovne godišnje skupštine u predviđenom zakonskom i statutarnom roku. “Smatramo da se previše novaca iz državnog proračuna izdvaja za djelovanje političkih stranaka i svakako ćemo se u svom budućem djelovanju zalagati da se ti iznosi značajno smanje i da se oni odnose samo na one nužne potrebe političkih stranaka”, poručio je.

Josipa Borića (HDZ) zasmetalo je, pak, da je u proteklom mandatu osnovana stranka pod nazivom Komunistička partija Hrvatske. “Prvi pokušaj osnivanja takve stranke bio je 2006. godine u Vukovaru i HDZ nije htio dozvoliti osnivanje jedne takve stranke. Nažalost, pod rednim brojem 261. s 18. listopadom 2013. takva stranka je registrirana u Republici Hrvatskoj”, rekao je.

Na to mu je SDP-ovac Arsen Bauk odgovorio: “Komunistička partija Hrvatske nije registrirana za vrijeme HDZ-a ne zato što HDZ nije htio registrirati tu stranku, nego zato što se na osnivačkoj skupini nije skupilo 100 ljudi”, kazao je Bauk.

Borićevo izlaganje potaknulo je i Laburista Jaroslava Pecnika da ustvrdi kako ne zna motive osnivanja, ali i da je riječ o legitimnoj stranci. “Činjenica je da je to legalna i legitimna stranka. Mislim da bauk komunizma ne prijeti Hrvatskoj, nego da bauk nečeg drugog, ne Arsen Bauk, nego neki drugi bauk prijeti Hrvatskoj, a to vama očigledno ne smeta”, poručio je Pecnik HDZ-ovom zastupniku.

 

Glavni državni revizor Ivan Klešić izvijestio je kako su revizijom obuhvaćeni subjekti koji su u 2014. ostvarili prihode iznad 100.000 kuna, a to su 14 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih stranaka, šest nezavisnih zastupnika te dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Izraženo je 14 bezuvjetnih, 14 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja, i to za Autohtonu hrvatsku seljačku stranku i Bošnjačku demokratsku stranku Hrvatske. Ukupni prihodi revizijom obuhvaćenih stranaka iznosili su 114,8 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na prihode iz državnog proračuna, 53,5 milijuna kuna, i prihode iz proračuna lokalnih jedinica, 42,1 milijun kuna.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.