Oponenti šefa SDPa tvrde: ‘Ako ovoga puta ne osvoji vlast na izvanrednim parlamentarnim izborima, Zoran Milanović morat će otići s mjesta predsjednika SDP-a’

Iako je medijski prostor nakon pada HDZ-ove Vlade ponajviše okupiran pričama o tome tko će biti novi predsjednik HDZ-a, izvanredni parlamentarni izbori bit će puno veći test za SDP i Zorana Milanovića.

“Ako ne uspije osvojiti vlast nakon sve ove golgote koju prolazi HDZ nakon Tomislava Karamarka, i Milanović će morati otići s mjesta predsjednika SDP-a”, prokomentirao je za Nacional jedan od uglednih članova stranke. Slično kao u HDZ-u, i prema statutu SDP-a unutarstranački izbori morat će se održati najkasnije šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Drugim riječima, budući da će se ove godine održati prijevremeni, izvanredni parlamentarni izbori, Milanović neće moći četiri godine uživati na mjestu predsjednika SDP-a, bez obzira na to što je na tu funkciju ponovno, četvrti put, izabran početkom travnja, i to u okršaju sa stranačkim veteranom Zlatkom Komadinom kojeg je pobijedio sa 60 posto osvojenih glasova po načelu jedan član – jedan glas.

Tada je Milanović svojim stranačkim kolegama obećao: “Vratit ćemo se na vlast i nastaviti gdje smo stali.” Ne ispuni li to obećanje, neće imati više što raditi na mjestu šefa SDP-a, a procjena nekih njegovih stranačkih kolega je da će u tom slučaju Milanović sam morati dati ostavku i da neće ni čekati šest mjeseci do unutarstranačkih izbora. Iako je to scenarij o kojem se u nekim političkim krugovima govori kao o poželjnom razvoju događaja, u kojem bi se hrvatska politička scena nakon Karamarka riješila i Milanovića, u SDP-u većina ljudi ipak ne vjeruje da će tako biti.

Milanović je već najavio da će za parlamentarne izbore okupiti široku narodnu koaliciju u kojoj bi, pored stranaka s kojima je SDP dosad bio u koaliciji Hrvatska raste, želio vidjeti i HSS. U političkim krugovima tvrdi se da je savez između Milanovića i novog predsjednika HSS-a Kreše Beljaka, koji osobno više naginje SDP-u nego HDZ-u, već dogovoren, što bi zbog činjenice da su Domoljubnoj koaliciji oteli jednog od najvažnijih koalicijskih partnera značilo određenu taktičku prednost za SDP. Ali ta ‘’transakcija” ipak još nije do kraja dogovorena i u mnogome ovisi i o tome tko će nakon Karamarka doći na čelo HDZ-a. Beljak ne taji da pregovara s obje strane, ali tvrdi da će konačnu odluku o tome donijeti stranačka tijela HSS-a.

Mnogo se posljednje vrijeme u javnosti govori o tome da će i Milanovićeva sudbina u mnogome ovisiti upravo o tome tko će doći na mjesto novog šefa HDZ-a te da će on zapravo oslabiti ako njegov glavni oponent postane Andrej Plenković, čovjek koji ni po čemu ne pripada i izdiže se iznad kruga ljudi koji su vladali HDZ-om u Karamarkovo doba. Obrazovan, elokventan, europski orijentiran, okrenut prema centru i prema budućnosti, sve su to karakteristike kojima Plenković može čak i nadmašiti Milanovića. Ali s obzirom na to da je Milanović zapravo uvijek o Plenkoviću pohvalno govorio i da je to ponovio u nedavnom gostovanju u Dnevniku RTL-a, u političkim krugovima mnogi smatraju da bi, uz protivnika kakav je Plenković, i Milanović postao puno ‘’pitomiji”. Tvrde da bi to mogao biti uvod u veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a, za koju mnogi smatraju da će zemlji biti neophodna ako političari uistinu žele provesti ključne reforme. Time bi se zapravo realizirala Mostova ideja o tripartitnoj vlasti – iako možda formalno bez Mosta – no uz njihovu podršku za ključne reforme.

  • ‘Ako most istakne oreškovića kao nositelja liste u 1. izbornoj jedinici i svog kandidata za premijera, moglo bi biti velikih iznenađenja, a teško je zamisliti Milanovića kao čovjeka broj 2 u vladi’

Suradnja i stavljanje na kup svih relavantnih političkih aktera u zemlji svakako će biti neophodne kad sljedeće godine na naplatu dođe više od 30 milijardi kuna dugoročnih obveza koje se ponajviše odnose na dugove za autoceste.

Ali zanimljivo je da su neki od čelnih ljudi u SDP-u još prošli tjedan bili uvjereni da Plenković neće postati novi šef HDZ-a.

SDP-u bi odgovorao Plenković na čelu HDZ-a, ali njega HDZ-ovci smatraju previše liberalnim. Njima više odgovara netko poput Zlatka Hasanbegovića ili Mire Kovača. A tako pokazuju i pojedine ankete”, izjavio je u razgovoru za Nacional prošlog tjedna jedan visoki dužnosnik SDP-a. Kad je riječ o unutarstranačkim izborima u SDP-u, on je potvrdio da se prema statutu oni moraju održati nakon parlamentarnih izbora, ali je isto tako rekao da postoji mogućnost da stranačka tijela donesu odluku da se izbori ipak neće održati.

“Ali samo u slučaju da SDP osvoji vlast. Tada bi unutarstranački izbori de facto bili nepotrebni jer bi Milanović s pozicije premijera sigurno opet pobijedio, a i pitanje tko bi se i zašto u tom trenutku kandidirao protiv njega”, smatra ovaj visoki dužnosnik.

Ali izbornu kombinatoriku i SDP-a i HDZ-a mogla bi poremetiti neka nova preslagivanja na političkoj sceni. Prvenstveno, još uvijek je vrlo neizvjesno kakve će izborne rezultate postići Most. Iako su im mnogi predviđali brzu propast, pojedini iskusni stranački politički analitičari smatraju da će Most na novim izborima osvojiti još više mandata nego na prošlim izborima te da će ovaj put oni formirati vlast.

“Ako Most kao nositelja liste u 1. izbornoj jedinici i svog kandidata za premijera istakne Tihomira Oreškovića, moglo bi biti velikih iznenađenja. U tom slučaju teško je zamisliti da bi Milanović u novoj vladi pristao biti ono što je u prethodnoj bio Karamarko, a to je čovjek broj 2 bez stvarnih ovlasti”, tvrdi jedan od Nacionalovih sugovornika. Da je Most po svemu sudeći stranka u usponu, a ne u slobodnom padu, smatra i nekadašnji drugi čovjek HDZ-a, Tuđmanov savjetnik Ivić Pašalić. “Mnogi koji optužuju Most da su sekta zaboravljaju da su tako prije 25 godina govorili i oHDZ-u. Most je unio u politiku emocije, oni se predstavljaju kao borci za nacionalne interese, a to je ono što danas na političkoj sceni nedostaje”, izjavio je Pašalić gostujući prošlog tjedna na N1 televiziji. Drugim riječima, Most će i na ovim izborima predstavljati podjednaki problem i za HDZi za SDP. Ali s obzirom na to da su se kroz suradnju s HDZ-om profilirali kao stranka desnog centra, ipak bi više glasova mogli uzeti HDZ-u.

To nikako ne znači da će Milanović imati jednostavnu situaciju. Problem za njega i za SDP mogao bi nastati ako se neki od njihovih dosadašnjih koalicijskih partnera ipak odluče krenuti na izbore u drugim kombinacijama.

  • Ako ne uspije vratiti SDP na vlast, Zoran Milanović teško će preživjeti unutarstranačke izbore koji se, prema Statutu stranke, moraju održati šest mjeseci nakon parlamentarnih

“Postoji snažna ideja prema kojoj bi se HNS i neke druge stranke centra okupili u jednu novu koaliciju koja bi na izborima nastupala kao direktna konkurencija Mostu. Most je pokazao da postoji prazan politički prostor na centru, a za razliku od ljudi iz Mosta koji su uglavnom politički amateri, mi bismo ponudili konktretne političke programe i ljude s iskustvom koji ih mogu i znaju provesti”, rekao je za Nacional nedavno izvor blizak vrhu HNS-a. U toj konstelaciji snaga otvorio bi se prostor i za suradnju s Milanom Bandićem kojem bi takav scenarij najviše odgovarao. “Bandić jedino s Milanovićem ne bi išao ni pod koju cijenu, u to budite uvjereni, a osim toga Milanovića smatra glavnim krivcem za svoj pravosudni progon”, rekao je za Nacional izvor blizak Bandiću. Bandić je već sklopio savez s jednim od najvećih Milanovićevih stranačkih oponenata, splitskim gradonačelnikom Ivom Baldasarom kojeg vrh SDP-a još uvijek formalno nije izbacio iz stranke, ali to se neće dugo čekati jer je postupak u tijeku. Bandić će podržati Baldasara kao gradonačelnika Splita, a novinarima je otkrio da su njih dvojica već mjesecima ranije dogovarali suradnju.

Nema trećeg puta, rekao je Milanović. Ovo danas što smo napravili će to demantirati. Ima put rada, solidarnosti i zajedništva. Moj Baldasar je naučio u Splitu biti na čelu grada i raditi. Mi smo istih svjetonazora, uvjereni smo socijaldemokrati. Okupit ću sve gradonačelnike kojima je dosta. Pokazat ću put rada i uljuđene Hrvatske. A ne Hrvatske ukopane u rovove”, izjavio je Bandić prilikom potpisivanja sporazuma s Baldasarom. On je već javno istaknuo da želi biti “gradonačelnik Hrvatske”, odnosno da će na izbore ići s ciljem da postane premijer. Ono što ne ide u prilog Milanoviću je to da bi Bandić na svoju stranu mogao pokušati privući i HSS, ali i druge stranke i lijevog i desnog centra.

“Bandić HSS-u može ponuditi puno više od Milanovića jer on nema nikoga u 5. izbornoj jedinici gdje je HSS najjači, pa bi se Bandić s Beljakom puno brže mogao dogovoriti o suradnji. Beljak bi time mogao zadovoljiti i puno više stranačkih apetita nego da ide sa SDP-om”, tvrdi za Nacional izvor blizak HSS-u.

Drugi izvor pak tvrdi da je dogovor između Milanovića i Beljaka praktički već sklopljen te da su priče o tome da će se HNS odvojiti i krenuti u stvaranje novog trećeg puta samo spinovi. Ali s obzirom na dosadašnje neočekivane preokrete i nove saveze u hrvatskoj politici, sigurno je jedino to da nitko ne zna što će se sve do i nakon izbora događati i tko će sve s kim na kraju sklopiti savez.

Komentiraj

FOTO:Pixsell
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.