Preporuke Europske komisije (EK) vezane uz Nacionalni program reformi pokazuju da su postavljeni ciljevi i planovi hrvatske Vlade dobri, ali analitičari upozoravaju da je tako bilo i prijašnjih godina no mjere nisu bile uspješno provedene, a ako se tako nastavi Hrvatska bi mogla upasti u začarani krug.

Preporuke EK pokazuju da su svi oni ciljevi i reforme koje su planirane definitivno dobre, ali tako je bilo i prijašnjih godina, no Hrvatska nije bila uspješna u provedbi reformi na koje se obvezala, komentirao je preporuke glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić.

“Kad promotrimo preporuke, možemo iščitati da Komisija želi da se nastavi napredak postignut lani, koji se tiče smanjenja proračunskog manjka te da se pokaže da to nije bilo jednokratno poboljšanje nego konstantna borba da se smanji javna potrošnja. Moramo biti svjesni da se daljnja fiskalna konsolidacija ove godine dominantno zasniva na povećanju prihodovne strane i samim time je za očekivati da EK preporuča da se pokuša nastaviti fiskalna konsolidacija, ali i da postoji spremnost da se naprave određene korekcije na rashodovnoj strani u slučaju da prihodovna strana bude nešto manja od očekivanja”, kazao je Šantić u izjavi za Hinu.

Europska komisija u srijedu je objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjernog deficita.

U prvoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita.

U drugoj preporuci upućen je poziv da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu. Također se preporučuju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje.

U trećoj preporuci Komisija traži da se smanji rascjepkanost i poboljša funkcionalna distribucija nadležnosti u javnoj administraciji kako bi se povećala učinkovitost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. Također se traži da se u dogovoru sa socijalnim partnerima uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, zatim da se pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava.

Komisija u četvrtoj preporuci traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji administrativni teret za poduzeća. Peta preporuka se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju.

Šantić ističe da bi poboljšanje poslovne klime u kratkom roku dalo snažan poticaj dinamiziranju gospodarstva. On se zalaže za smanjenje parafiskalnih nameta koji imaju negativan utjecaj na privatni sektor, a pogotovo na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Ukazuje i na važnost mirovinskog sustava, koji ne utječe samo na pitanje održivosti javnih financija, već se radi i o pitanju kako u budućnosti očuvati radnu snagu, pogotovo ako se uzmu u obzir negativni demografski  trendovi i negativna migracija. Samim tim, kaže Šantić, reforme koje se očekuju od Hrvatske, prije svega da produži radni vijek, nužne su i očekivane.

“S obzirom na visoku razinu zaduženosti svih domaćih sektora, EK i dalje nastoji potaknuti da se riješi pitanje razine zaduženosti, ali moramo biti svjesni da u budućnosti rast gospodarstva ne možemo graditi na istim temeljima koje smo imali u godinama prije krize, a koje su i dovele do zaduživanja, što danas uvelike opterećuje budući gospodarski potencijal”, zaključio je Šantić.

Brkić: Iste rizične točke gospodarstva, iste preporuke

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić izjavio je da preporuke Europske komisije u vezi nacionalnih reformi i dalje ostaju iste, budući su i rizične točke gospodarstva ostale iste, a ukoliko se reforme ne provedu Hrvatskoj prijeti upadanje u začarani krug pogrešnih postupaka.

“Rizične točke gospodarstva su ostale iste, samo se nominalno smanjuje broj preporuka, ali naš se status ništa ne mijenja u smislu procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža”, kazao je Brkić. Usporedbe radi, lani je EK dala Hrvatskoj šest preporuka, a godinu ranije osam.

Kao neuralgične točke Brkić ističe proračun, deficit, javni dug, mirovinski sustav, visoku razinu nezaposlenosti.

“Mjere se ocjenjuju prilično ambicioznima. Ako se realiziraju, sigurno će biti dobro, tu se svi slažemo. Ali, navodi se i potencijalna opasnost da se taj reformski paket ne izvrši, ne zbog mogućih političkih blokada koliko zbog činjenice da se temelji na relativno optimističnim stopama rasta. Znači ako se one ne postignu, onda nije moguće izvesti tako ambiciozan reformski paket”, napomenuo je Brkić te dodao: “EK između redova tvrdi ono što ja javno kažem – ukoliko ne provedete strukturne reforme ne možete dostići ni planirane a kamoli ambicioznije stope ekonomskog rasta i praktično ćete se vratiti u Circulus vitiosus” (lat. začarani krug pogrešnih postupaka), zaključio je Brkić.

Komentiraj

FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.