Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Željko Stipić, upozorio je da bi nedavne pravomoćne presude Županijskih sudova u Osijeku, Splitu i Karlovcu, u korist nastavnika kojima je u 2013. isplaćena manja jubilarna nagrada od one zajamčene kolektivnim ugovorom, mogle pokrenuti masovne sudske tužbe koje bi državu koštale više od 300 milijuna kuna, dodavši kako to nije ‘jedini kostur iz ormara’ bivšeg ministra Miranda Mrsića.

Stipić je naglasio kako je 2013. godine tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić, na ‘silu isforsirao rješenje’ da se zaposlenicima javnih i državnih službi osnovica za isplatu jubilarnih nagrada smanji s ugovorom zajamčene osnovice od 1.800 kuna, na osnovicu od 500 kuna.

„Od jedanaest sindikata, pet ih je pristalo potpisati taj dodatak kolektivnom ugovoru. Međutim, niti jedan sindikat u obrazovanju na to nije pristao. Neki od naših kolega, koji su te godine dobili jubilarne nagrade, odlučili su se na sudske tužbe. I sada je presuđeno u njihovu korist. Riječ je o konačnim, pravomoćnim presudama, na koje više nema pravo žalbe“, rekao je Stipić u Osijeku.

Upozorava da bi se sada, temeljem ovih sudskih presuda, na tužbe mogli odlučiti i ostali zaposlenici javnih i državnih službi. Među njima je oko 12.000 zaposlenika osnovnih i srednjih škola, a ako se tome pridodaju i ostali zaposlenici javnih i državnih službi, koji su 2013. primili umanjenu jubilarnu nagradu, ta brojka penje se do 30.000 zaposlenika, odnosno jednako toliko potencijalnih tužbi.

Stipić: Postoji i institut nagodbe 

„Najskuplje jubilarne nagrade su one koje se dobiju sudskim putem. Jer, one podrazumijevaju i plaćanje sudskih troškova plus pripadajuće kamate”,  rekao je Stipić.

Ako 12.000 zakinutih, samo u osnovnim i srednjim školama, pokrenu sudske tužbe, država će morati isplatiti umjesto razlike od 30 milijuna kuna, oko 60 milijuna kuna. Budu li sve javne službe pokretale sudske sporove, plus državni službenici, taj bi iznos mogao prijeći i 300 milijuna kuna, upozorio je predsjednik sindikata Preporod.

Dodaje da, bez obzira što su neki sindikati pristali potpisati nametnuti dodatak kolektivnom ugovoru, sudska praksa kaže da ako postoje dva izvora prava, onda se primjenjuje ono koje je povoljnije za radnika. Zato zaključuje da svi zakinuti zaposlenici imaju pravo na tužbu.

„Podsjećamo resorno Ministarstvo da postoji i institut nagodbe”, rekao je Stipić. Očekujemo da će se Ministarstvo ‘pokrenuti’i poslati prema školama naputak kako bi se sve riješilo nagodbom da bi se izbjegle masovne sudske tužbe. Na taj će se način iznos za isplatu umanjiti za pola, jer će se izbjeći sudski troškovi i kamate, dodao je.

Podsjeća kako je riječ o jubilarnim nagradama samo za 2013. godinu, jer je već u međuvremenu, za 2014. i 2015. ta nepravda ispravljena i djelatnicima koji su u tim godinama dobivali jubilarne nagrade, one su izračunate po osnovici od 1.800 kuna.

Ovo nije jedini kostur iz Mrsićeva ormara

„Međutim, ovo nije jedini kostur iz ormara Miranda Mrsića. On je istim potezom smanjio i visine dnevnica na 150 kuna i samo je pitanje vremena kada će se početi pokretati sudski sporovi i zbog ove odluke, jer je i to utuživo“, upozorava Stipić.

Govoreći o državnom proračunu za 2016. godinu, predsjednik sindikata Preporod je istaknuo kako je jasno da u tom proračunu nisu predviđena sredstva za korekciju plaća u javnim službama.

„Ne znam kako će sve to završiti, ali znam da obveza postoji. Nema tog pravnika koji će negirati postojanje obveze temeljem koje se zaposlenima u osnovnim i srednjim školama plaće već ove godine moraju povećati za 20 posto. Znamo da tog novca nema, ali bojim se da je i sve manje volje da se problem riješi“, kazao je Stipić zaključivši kako se, da je bilo volje, taj problem mogao riješiti prije donošenja državnog proračuna.

Komentiraj

FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.