Premijer Tihomir Orešković i ministri razgovaraju u ponedjeljak s braniteljima o hrvatskim stajalištima za nastavak pregovora Srbije s EU-om, uključujući ključne uvjete punu suradnju s Haškim sudom i suspenziju srbijanskog zakona o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, objavila je vlada.

Premijer Orešković, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i ministar branitelja Tomo Medved razgovaraju s predstavnicima braniteljskih udruga o stajalištima Hrvatske koja će biti iznijeta na Međuvladinoj konferenciji EU i Srbije kasnije u ponedjeljak u Bruxellesu.

Hrvatska su stajališta sastavni dio kompromisa koji je doveo do usvajanja Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 23 i 24, koja su omogućila nastavak srbijanskog pristupnog procesa.

Uz priopćenje o sastanku objavljena je i izjava Republike Hrvatske u povodu otvaranja pregovora.

“Ne prejudicirajući druge važne aspekte vladavine prava koji su pokriveni ovim dvama poglavljima, za Hrvatsku su – u procjeni srbijanskog napretka u pristupanju EU – od ključne važnosti upravo još uvijek neriješena pitanja koja su posljedica rata. To su: puna suradnja s MKSJ-om, de facto suspenzija zakonodavstva kojim je Srbija proizvoljno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države, uključujući i potrebu revidiranja srbijanske Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina u svjetlu njezinih neprihvatljivih političkih i pravnih kvalifikacija, te puna provedba cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava, u skladu s domaćim i međunarodnim obvezama”, kažu u Banskim dvorima.

“Osiguranje prava žrtava rata i njihov pristup pravdi i pravosuđu, bez diskriminacije, uključujući pravo na naknade štete i odštete, također su važni pokazatelji učinkovitog pravosuđa te, zajedno sa suradnjom u rješavanju pitanja nestalih osoba, bitni elementi trajnog mira i pomirenja”, ističu u vladi.

Banski dvori snažno osuđuju nedavne izjave srbijanskih dužnosnika, osobito vršitelja dužnosti posebnog tužitelja za ratne zločine Milana Petrovića “koje jasno pokazuju nevoljkost Srbije da poduzme potrebne korake kako bi suspendirala i konačno ukinula sukob nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina”.

“Takvo relativiziranje obveza koje proizlaze iz poglavlja 23 dovodi u pitanje srbijansku spremnost za sadržajnim pregovorima o ova dva poglavlja, a koja su ključna za unaprjeđenje vladavine prava. Neće biti napretka u srbijanskim pristupnim pregovorima bez ispunjavanja gore navedenog uvjeta”, ističe vlada.

U Banskim dvorima također smatraju da rješavanje svih pitanja koja su naslijeđe rata, uz konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, ostaje i važnim političkim kriterijem, uz uvjetovanost procesa stabilizacije i pridruživanja, kako se to očituje u Pregovaračkom okviru za Srbiju i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Vlada najavljue da će budno i pažljivo pratiti provedbu svih prijelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i svih drugih mjera i obveza u relevantnim pregovaračkim poglavljima kroz sav tijek pristupnog procesa, usredotočujući se pri tome na područja koja su ranije prepoznata kao pitanja od posebne važnosti.

“Hrvatska ostaje predana nastavku proširenja EU, na osnovi ispunjavanja svih nužnih kriterija”, ističe vlada u izjavi.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.