Čelnici 28 zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Tihomir Orešković, okupit će se u četvrtak i petak na summitu na kojem će razgovarati o prijedlogu dogovora s Velikom Britanijom i o migrantskoj krizi.
 Premijer Orešković doputovat će u Bruxelles već u srijedu i sudjelovati na radnoj večeri na kojoj će se razgovarati o zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Na večeri koju organizira predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sudjelovat će i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker te premijer Slovenije Miro Cerar i predsjednici Srbije i Makedonije Tomislav Nikolić i Gjorge Ivanov. Na sastanku bi se, između ostaloga, trebalo razgovarati o konkretnim mjerama za jačanje kontrole migrantskog vala na granici Grčke i Makedonije.
  Premijer Orešković će u četvrtak prije početka summita imati i bilateralne susrete s čelnicima Europskih institucija, predsjednikom Europskog vijeća Donadlom Tuskom, predsjednik Komisije Jean-Claude Junckerom i Parlamenta Martinom Schulzom.
 Pred sam početak summita, premijer Orešković sudjelovat će i na sastanku čelnika četiriju država Višegradske skupine – Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, a na kojem će još sudjelovati i Slovenija.
  Nakon tradicionalnog sastanka s predsjednikom EP-a Schulzom, Europsko vijeće, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, počet će raspravu o prijedlogu za dogovor s Velikom Britanijom. Nakon toga, tijekom radne večere razgovarat će se o migrantskoj krizi, a paralelno s tim moguć je niz bilateralnih sastanaka o britanskom pitanju.  U petak ujutro, čelnici zemalja članica okupit će se na neformalnom radnom doručku na kojem će se ponovno razgovarati o dogovoru s Velikom Britanijom.
 Budući da ima još dosta otvorenih pitanja oko kojih nema pune suglanosti u vezi s britanskim zahtjevima, ne isključuje se mogućnost da summit traje dulje nego što je uobičajeno, a sastanci se obično završavaju u petak rano popodne.
  Temelj za raspravu o britanskom pitanju bit će prijedlog dogovora što ga je početkom ovoga mjeseca objavio Tusk.
 Prema prijedlozima na kojima se radilo mjesecima, nacionalni parlamenti imat će veće ovlasti u donošenju europskih zakona. Predlaže  se da 55 posto od 28 nacionalnih parlamenta, njih 16 može zaustaviti ili promijeniti zakone u postupku donošenja.
Prijedlog uključuje i odredbe za ograničenje socijalnih naknada radnicima iz drugih članica EU-a u slučaju preopterećenosti socijalnog sustava zemlje članice, što je jedan od najtežih britanskih zahtjeva jer zadire u slobodu kretanja osoba, jedno od temeljnih načela EU-a, koje prema Tusku, ovim prijedlogom nije prekršeno.
Britanski konzervativni premijer Cameron obećao je početkom 2013. svojim građanima da će, ako pobijedi na parlamentarnim izborima 2015., organizirati referendum do kraja 2017. o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz EU-a.
Prije toga, rekao je da će pokušati postići dogovor o reformama koje bi zadovoljile britanske zahtjeve i koje bi omogućile njezin ostanak u Uniji. Postigne li zadovoljavajuć dogovor, referendum bi se mogao održati već u lipnju ove godine.
 Jedna od najspornijih točaka je pitanje doplataka za djecu radnika iz drugih država članica, koji ne žive s roditeljima u Britaniji, za koje se predlaže da se naknade za njih indeksiraju prema socijalnim pravima u njihovoj zemlji. To znači da, primjerice poljski radnik čija su djeca s njim u Britaniji dobiva više od svog kolege na istom radnom i istim brojem djece, ali koja žive u Poljskoj.
 Predloženo je također i da se uvede mogućnost da se novopridošlim radnicima u Veliku Britaniju u prvo, još neodređeno vrijeme, ograniče prava na socijalnu naknadu. Britanija želi da strani radnici iz drugih zemalja članica ne počnu dobivati socijalnu pomoć a da prije toga nisu ništa doprinijeli socijalnom sustavu, što je slučaj po sadašnjim pravilima.
 Rješavanje tih pitanja ulazi u samu srž jedne od temeljnih načela u Europskoj uniji – pravo na slobodu kretanja osoba i zabranu diskriminacije. S druge strane, svi ističu da žele zadržati Veliku Britaniju u Europskoj uniji, izići u susret njezinim zahtjevima, a da se pritom ne prekrše temeljna načela i vrijednosti na kojima Unija počiva.
 Što se migrantske krize tiče, na ovom summitu neće biti nikakvih novih inicijativa, nego će fokus biti na provedbi dosad prihvaćenih mjera, koje se slabo ili nikako provode.
 Čelnici bi u zaključcima trebali istaknuti potrebu zaštite vanjskih granica, punu provedbu schengenskih propisa te pozvati na ubrzanje priprema za uspostavu Europske granične i obalne straže. Također će zatražiti da centri za registraciju migranata budu u potpunosti funkcionalni. Traži se da svi koji ulaze u EU budu registrirani i da im se uzmu otisci prstiju. Oni koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu trebaju ući u program relokacije po zemljama članicama, a ekonomski migranti trebaju biti vraćeni.
   Sve je dublji jaz u pristupu za rješavanje izbjegličke krize između, s jedne strane zemalja Višegradske skupine, i s druge strane Njemačke.
  Višegradska skupina se u ponedjeljak sastala u Pragu, a na sastanak na vrhu pozvali su Bugarsku i Rumunjsku. Oni traži jačanje kontrole na granici Makedonije i Grčke i smatraju da treba napraviti alternativni plan u slučaju da ne uspije plan jačanja kontrole na granicama i da akcijski plan s Turskom ne daje rezultate.
 Njemačka sa svoje strane smatra da zatvaranje granica i jačanje kontrole ne može riješiti problem, nego drži  da treba inzistirati na provedbi akcijskog plana s Turskom. Tako bi se smanjio broj ilegalnih ulazaka u EU-u i otvorila mogućnost za relokaciju izravno iz Turske onih ljudi koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
 U vezi s tim, u austrijskom stalnom predsjedništvu prije sastanka Europskog vijeća, održat će se mini-summit 11 zemalja članice, tzv. “koalicije voljnih”, onih zemalja koje žele primiti veći broj izbjeglica izravno iz Turske, jednom kada se zaustavi priljev ilegalnih imigranata.

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.