Na nedavnoj generalnoj skupštini Interpola preglasan je hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiji iako je, kako se neslužbeno doznaje, komisija za tjeralice Hrvatskoj prethodno dala za pravo.

Komisija je navodno zaključila da je Hrvatska u tom slučaju učinila sve što je potrebno te da tjeralica za Hernadijem udovoljava njihovim standardima i pravilima. U Ministarstvu pravosuđa doznaje se, međutim, da je hrvatski zahtjev u konačnici odbijen s 59 naprema 34 glasa, uz 31 suzdržan.

Hernadi je još 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, čime je MOL-u osigurao upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Hernadijeva hrvatska odvjetnica Laura Valković Hini je potvrdila da je čula za odluku Interpola, ali je nije pročitala pa je nije željela komentirati. Podsjetila je da je zagrebački Županijski sud još prošle godine upozorila da je riječ o “presuđenoj stvari” jer je Hernadi i u Mađarskoj bio optužen da za davanje mita, ali je sud u Budimpešti protiv njega odlučio obustaviti kazneni postupak.

No, izvori iz hrvatskog pravosuđa upozoravaju da postupci u Mađarskoj i Hrvatskoj nisu bili istovjetni jer Hernadi tamo nije bio terećen za podmićivanje hrvatskog premijera već prevaru MOL-ovih dioničara, pa sumnjaju da je riječ o fiktivnom postupku.

“Smatram da je riječ o pitanju koje mora riješiti hrvatski sud, a ako postoje dvojbe oko tumačenja europskog prava slučaj treba razriješiti Europski sud u Luxembourgu”, kazala je Valković.

Pitanje Hernadijeve tjeralice, ali i europskog uhidbenog naloga, koji je također raspisala Hrvatska, aktualiziralo se u listopadu prošle godine kada je otkriveno da je direktor MOL-a bio u Austriji i Njemačkoj, koje ga nisu uhitile.

Države koje su tada ignorirale uhidbeni nalog navodno su odlučivale između interesa dviju zemalja, a i u tom je slučaju kao moguće rješenje naveden Europski sud u Luxembourgu, koji odlučuje kada se radi o sukobu načelnih mišljenja dviju članica Unije.

Do tog mogućeg postupka odluka o tjeralici je ostala na Interpolu, koji ima svoju proceduru u kojoj tjeralice povremeno revidiraju, a mogu postupati temeljem raznih zahtjeva.

U konkretnom slučaju poznato je da je osim Hrvatske, koja je ustrajala na crvenoj tjeralici, njeno ukidanje tražila Mađarska, ali i Hernadi koji je u više navrata tvrdio da je hrvatska tjeralica nezakonita i u mađarskim medijima izražavao čuđenje što je ostala na snazi i nakon odluke hrvatskog Ustavnog suda, koji je srušio pravomoćnu presudu Sanaderu u slučaju INA-MOL.

Prema neslužbenim informacijama, jedan od mogućih razloga za odbijanje hrvatskog zahtjeva je Interpolov strah od sudskog spora zbog povrede ljudskih prava, što navodno nije rijetkost, a odštetni zahtjevi su milijunski.

Komentiraj

FOTO: HINA / MTI/ Laszlo Beliczay/ mm
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.