Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović otvorio je u ponedjeljak navečer Dane otvorenih vrata Matice hrvatske, trodnevnu manifestaciju u sklopu koje je, kao i u okviru festivala “Rendez-vous en Croatie”, predstavljeno francusko-hrvatsko izdanje starofrancuskoga spjeva “La chanson de Roland – Pjesma o Rolandu”, koji je na hrvatski jezik preveo Mate Maras.

Otvarajući Dane otvorenih vrata Matice hrvatske akademik Damjanović podsjetio je na svakidašnju kulturnu djelatnost Matice, ističući kako ona samo u Zagrebu ima 20 odjela te da joj stalno raste broj mladih članova koji u njoj nalaze zadovoljavanje svojih kulturnih potreba.

Podsjetio je i na nakladništvo Matice hrvatske, koja je nedavno objavila Enciklopediju MH, a u svojim projektima, kako je naglasio, nakon prvog objavljenoga sveska “Hrvatske povijesti”, do 2017. bit će objavljeni i ostali svesci koji su već napisani. U biblioteci ‘Stoljeća hrvatske književnosti’ nedavno smo objavili izbor iz djela hrvatskoga jezikoslovca i mučenika te predsjednika Matice hrvatske iz 1971. godine Ljudevita Jonkea, rekao je akademik Damjanović, dodajući kako će se tijekom trodnevne manifestacije predstaviti ogranci Matice hrvatske iz Osijeka i Čakovca.

Najavio je da će se u utorak u palači Matice hrvatske u Zagrebu predstaviti knjiga Jevgenija Paščenka “Juraj Križanić i Ukrajina – Graditelji europske kršćanske unije”, a posjetitelje je pozvao da obiđu Matičinu knjižaru.

O “Pjesmi o Rolandu” govorili su francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz, profesor na Odsjeku romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Nenad Ivić, lingvist Željko Klaić te prevoditelj Mate Maras.

Boccoz je podsjetila na Marasovo prevodilačko umijeće te je istaknula kako je posebno vrijedan njegov prijevod na hrvatski jezik velikoga klasičnog epa francuske književnosti “Pjesme o Rolandu”.

Ivić je napomenuo kako “Pjesma o Rolandu” ima složen nastanak te je ocijenio kako je vjerojatno nastala poput starogrčkih epova “Ilijade” i “Odiseje”. Kad je nakon otkrića “Pjesma o Rolandu” ušla u sadašnjost, postala je jednim od važnih tekstova francuske kulture, rekao je Ivić i dodao kako se smatra remek-djelom.

Podsjetio je kako “Pjesma” govori o jednom neuspjelom političkom i vjerskom neuspjehu Karla Velikoga jer je njegova ekspedicija protiv arapskoga kralja u Španjolskoj završila neuspjehom.

Ivić smatra kako se čitanjem “Pjesme o Rolandu”, premda je riječ o slici feudalnoga društva, može otkriti mnogo zapadnjačkih zabluda o islamskom svijetu, koje, kako smatra, i danas u politici nisu ništa manje aktualne.

Maras je u predgovoru knjizi istaknuo kako je “Pjesma o Rolandu” u sačuvanom obliku vjerojatno nastala na svršetku 11. stoljeća kao nacionalni ep. “To je vrijeme Prvoga križarskog rata i ratoborni sadržaj trebao je ohrabriti Francuze da povedu rat protiv bogatih i snažnih islamskih kraljevstava”, naglasio je Maras i dodao kako je tadašnja publika gledala izvođača i slušala stihove praćene glazbom u kontekstu društvenih okupljanja i vjerskih svečanosti.

Napomenuo je kako je djelo prepjevao  po ugledu na tradiciju našega deseterca kakav nalazimo u narodnim pjesmama i “Razgovoru ugodnom” fra Andrije Kačića Miošića.

Dvojezično francusko-hrvatsko izdanje “Pjesme o Rolandu”, koju je na hrvatski jezik prepjevao Mate Maras, objavila je Matica hrvatska.

Komentiraj