Knjiga “Prvi svjetski rat – vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva” te zbornik radova “Stoljeće nakon Laszowskog” predstavljeni su u sklopu ovogodišnjega festivala povijesti Kliofest 2017. u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Knjigu “Prvi svjetski rat – vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva” predstavili su arhivistica Vida Pavliček, glavni urednik knjige Hrvoje Baričević i povjesničar Filip Hameršak, a o zborniku radova “Stoljeće nakon Laszowskog” govorili su Tajana Pleše i Mario Stipančević.

Po riječima Vide Pavliček, kroz vodič se prate pojedinci- sudionici rata, kao i civili, udruge, državne i vojne institucije – zapravo svi oni na kojima je rat ostavio traga.

Baričević je istaknuo kako su za svaki fond/zbirku prikazani osnovni podatci (signatura, naziv itd.), potom podatci o povijesti i nadležnosti subjekta koji je gradivo stvarao te podatci o sadržaju gradiva.

Vodič je, kako je rekao Hameršak, namijenjen istraživačima čiji je predmet interesa Prvi svjetski rat, ali i svim zainteresiranima za sudbinu pojedinca uhvaćena u vrtlog svjetskoga rata.

Govoreći o zborniku radova “Stoljeće nakon Laszowskog” Tajana Pleše je podsjetila kako su Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatski državni arhiv i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ održali znanstveno-stručni skup i izložbu “Stoljeće nakon Laszowskog” 2014. te istoimenu izložbu koja je otvorena u Hrvatskom državnom arhivu.

Stipančević je naglasio kako je Laszowski bio pripadnik hrvatske intelektualne elite na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Posvetio je život hrvatskoj prošlosti i kulturnoj baštini, napomenuo je te dodao da je, iako pravnik po struci, bio privržen povijesnim znanostima, što se očitovalo u njegovom iznimno bogatom stvaralačkom opusu od nekoliko tisuća objavljenih radova kojima je doprinio razvoju brojnih stručnih i znanstvenih polja: od povijesti i povijesti umjetnosti, arhivistike, pečatoslovlja i grboslovlja do fotografije i konzervatorstva.

Istaknuo je kako je takvim interdisciplinarnim pristupom i zanesenjačkim marom i ljubavlju prema značenju i ljepoti hrvatske kulturne baštine istraživao prošlost Zagreba, Turopolja, Pokuplja, Hrvatskog zagorja, Gorskog kotara, Like i Primorja.

Pri tom je, po Stipančevićevim riječima, stvorio temelje povijesne topografije. Jednako je opsežno i raznovrsno bilo njegovo djelovanje u javnoj i kulturnoj djelatnosti, ocijenio je podsjetivši kako je kao Veliki meštar Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” potaknuo osnivanje triju ustanova iznimno važnih za kulturni boljitak Zagreba.

Riječ je o Knjižnici slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (danas Knjižnice grada Zagreba), Arhivu slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (Državni arhiv u Zagrebu) te Muzeju slobodnog i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (Muzej grada Zagreba), rekao je. Na njegov je poticaj osnovano i Društvo za spašavanje, prethodnica današnjeg Zavoda za hitnu medicinu.

Komentiraj