“Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske” u petak su u Knjižnici HAZU-a predstavili potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja je istaknula da je to dokument kojim se Hrvatska kao članica EU integrira u suvremene europske i svjetske tokove prostornog planiranja kao sinergijskog doprinosa uravnoteženom i održivom razvoju.

“Vlada RH ulaže znatne napore u sveopći razvoj Hrvatske. Znamo da su razvojni potencijali naše zemlje i te kako veliki i da uvijek mogu biti bolje i učinkovitije iskorišteni, na dobrobit građana i za povećanje kvalitete življenja. Naša vizija i cilj svakako su ujednačeni regionalni razvoj Hrvatske, rast gospodarstva, izgradnja infrastrukture, nova radna mjesta i zapošljavanje te socijalna uključenost”, istaknula je Žalac.

Rekla je i kako Hrvatska u 26 godina svoje samostalnosti i suverenosti nikada nije imala sveobuhvatan pristup razvoju, a koji je nužan za dugoročno planiranje razvoja te da je donošenjem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, upostavljen pravni okvir za srednjoročno i dugoročno planiranje i praćenje učinaka javnih politika.

“Uspostavom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem imamo alat za donošenje političkih odluka utemeljenih na konkretnim pokazateljima i učinku što će omogućiti da se postojeći resursi usmjere na najvažnije ciljeve i mjere koje će polučiti pozitivan gospodarski učinak na rast, zapošljavanje i razvoj za dobrobit i budućnost bolje i jače Hrvatske”, istaknula je ministrica Žalac.

Naglasila je i kako je počeo proces izrade Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. te da će njezinom izradom Hrvatska, prvi put od neovisnosti, imati hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u kojem će biti definirana vizija razvoja te jasno postavljeni glavni razvojni smjerovi i strateški ciljevi. Provedba Nacionalne razvojne strategije trebala bi početi 2021., najavila je.

Priprema sveobuhvatne Nacionalne razvojne strategije odvijat će se paralelno s pripremom Državnog plana prostornog razvoja, a okončanje izrade i donošenje oba dokumenta planirano je za kraj 2019., rekla je.

“Donošenjem u Hrvatskom saboru Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine prvi put ćemo imati cjeloviti dokument u čijem središtu su potrebe građana, a krajnja svrha provedbe povećanje kvalitete života građana u svim dijelovima naše zemlje”, poručila je ministrica Žalac.

Štromar: Uvjeren sam da će Strategija postati osnova daljnjeg razvoja državnog teritorija   

Nositelj izrade “Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske” je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a stručni izrađivač je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Štromar je uvjeren da će i ova Strategija, jednako kao i prethodna iz 1997., postati osnova daljnjeg razvoja državnog teritorija i doprinijeti teritorijalnoj koheziji, ali i očuvanju nacionalnog prostornog resursa, jer prostor je ograničen i potrošiv i stoga od neizmjerne važnosti.  Ocijenio je da razvojni put tog dokumenta nije bio lagan, ali mu je drago da je Hrvatski sabor u listopadu 2017. prihvatio Strategiju, upravo u njegovom mandatu.

“Ono zbog čega je ova Strategija važna je činjenica da je ona usmjerena na prostor, na čitav nacionalni teritorij, uvažava sve sektorske politike i daje im prostornu dimenziju. Ne manje važno je i njeno uvažavanje međunarodnog konteksta, kao primjerice kroz inicijative Vijeća Europe te s posebnim uvažavanjem politika Europske unije, što se naravno intenziviralo nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji”, istaknuo je Štromar.

Naglasio je kako je Strategija osnova za izradu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova tzv. “nove generacije”, a bavi se univerzalnim temama i aktualnim izazovima koji su zajednički i drugim zemljama članicama EU, ali i šire, posebno u odnosu na suvremene izazove urbanih područja i problematiku teritorijalne kohezije.

Štromar je podsjetio kako je prema Teritorijalnoj agendi 2020, teritorijalna kohezija definirana kao skup načela namijenjenih skladnom, ujednačenom, učinkovitom i održivom teritorijalnom razvoju, a njezin ključni element je uključivo, održivo i učinkovito korištenje europskog teritorija i resursa. Kazao je da načela iz te definicije već desetljećima nalazimo u propisima koji uređuju prostorno uređenje te da je već stoga jasno da određeni principi o kojima se danas raspravlja na razini EU u Hrvatskoj nisu novost, oni su već sadržani u našim prostornim politikama.

“Među glavnim ciljevima ove Vlade je stvaranje pozitivne gospodarske klime kroz omogućavanje svih potrebnih preduvjeta za nove investicije”, istaknuo je Štromar te poručio kako u želji za što bržim gospodarskim rastom nikako ne smijemo zaboraviti i zanemariti očuvanje svih prirodnih ljepota naše zemlje.

“Zato moramo dodatno razvijati svijest o važnosti prostornog planiranja, a sve u svrhu očuvanja našeg krajobraza, naših prirodnih ljepota, kako bi i buduće generacije mogle u njima uživati jer samo kad razvijamo sve čimbenike, možemo ravnomjerno razvijati čitavu zemlje”, poručio je.

Zahvalio je Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, posebno ravnateljici Ireni Matković, koji su kao stručni izrađivač taj dokument učinili “suvremenim i sveobuhvatnim putokazom budućeg prostornog razvoja nacionalnog prostora”.

Matković je rekla da Strategija donosi opći stav o hrvatskom prostoru u smislu orijentacija prema svom onom prostoru koji smo ili potrošili i danas ga više ne koristimo ili prema sanaciji degradiranih dijelova prostora.

“Prije svega mislimo na silne kvadrate napuštenih prostora u našim gradovima, enklave nezakonite gradnje koje treba planski sanirati, na neodgovorno potrošene dijelove prostora od kamenoloma do deponija koje je potrebno sanirati”, istaknula je. Zaključila je kako aktualni demografski trenutak ne daje opravdanja za neka velika širenja građevinskog područja, bez zaista jasnog programa koji je utemeljen i dokazan. Kazala je i da Strategija daje sva usmjerenja za razvoj prometnih i energetskih sustava.

“Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske” je opširan dokument na 192 stranice, a ima pet glavnih poglavlja: Uporišne vrijednosti, Stanje i procesi u prostoru, Polazišta i koncepcija prostornog razvoja, Prioriteti i strateška usmjerenja prostornog razvoja, Okvir za provedbu.

Komentiraj

FOTO:HINA /Zvonimir KUHTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.