Bakir Izetbegović u četvrtak je preuzeo dužnost predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u sklopu redovite osmomjesečne rotacije među trojicom članova bosanskohercegovačkog državnog vrha.

Bošnjački član Predsjedništva BiH dužnost “prvog među jednakima” preuzeo je od hrvatskog člana Dragana Čovića i obnašat će je do 17. studenog kada predsjedanje preuzima srpski član Mladen Ivanić.

Uoči preuzimanja dužnosti Izetbegović je najavio kako će prioriteti njegova predsjedanja biti brže povezivanje BiH i Europske unije, kao i nastojanje da BiH tijekom ljeta dobije “zeleno svjetlo” NATO-a za stupanje na snagu Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Alijansi.

Podsjetio je kako je Predsjedništvo BiH prošlog tjedna usvojilo paket mjera koje bi trebale potaknuti reforme nužne za približavanje EU. “Definirani su prioriteti. Radi se o ekonomskim pitanjima, gospodarstvu, zapošljavanju ljudi i mjerama koje će administraciju učiniti učinkovitijm na svim razinama te o osiguranju vladavine prava”, kazao je Izetbegović.

Provedba takvih mjera po njegovu bi sudu trebala pomoći da BiH ubrza postupak stjecanja statusa kandidata za članstvo u EU na temelju zahtjeva kojega je podnijela u veljači.

Iako je dosadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović optimistično najavljivao kako će BiH status kandidata sigurno dobiti najkasnije 2017., zahtjev do sada nije razmatran na tijelima EU. Ispostavilo se kako BiH i dalje ima problem s mehanizmom koordinacije odnosa s EU jer se takvom mehanizmu, koji je ranije usuglašen na razini Vijeća ministara BiH, nastavlja protiviti vlada Republike Srpske. S tim u vezi bi idućeg tjedna u Sarajevo trebao doputovati europski povjerenik za politiku susjedstva Johannes Hahn kako bi provjerio postoji li uopće mehanizam koji je nužan preduvjet da bi BiH mogla nastaviti pregovarati s Unijom.

Čović je opetovano isticao i kako će nakon višegodišnjeg zastoja biti deblokiran put BiH ka NATO-u, odnosno kako se na summitu Alijanse u Varšavi u srpnju može očekivati da će BiH dobiti suglasnost za aktiviranje MAP-a.

Izetbegović je pak znatno suzdržaniji u procjeni izgleda da se to dogodi.  “Šanse nam nisu baš velike, ali treba se potruditi. Treba se boriti za to da izlobiramo, kod prijateljskih država koje imaju utjecaja na odluke u NATO-u”, kazao je Izetbegović.

Preduvjet za aktiviranje MAP-a, na kojemu inzistira NATO, je uknjižba nepokretne vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH. Tome se opet protivi vlada RS, koja traži da imovina poput vojarni i vojnih poligona bude uknjižena na entitete, a da oni onda takve objekte “posuđuju” državi.

Od šezdesetak takvih objekata na Ministarstvo obrane BiH do sada su uknjižena 24 i to samo ona koja se nalaze na teritoriju Federacije BiH.

Izetbegović je neizravno sugerirao kako će se ovakvo stanje teško promijeniti do summita u Varšavi. Kazao je kako bi stoga bilo važno da NATO “više ne inzistira toliko na uknjižbi vojne imovine” jer postoje druge važne stvari koje je BiH uradila na reformi obrane, uključujući tu i stalno sudjelovanje u vojnim misijama u inozemstvu, poput one u Afganistanu.

Stoga bi, drži Izetbegović, BiH od NATO-a trebala dobiti neki popust nalik onome kakvoga je načinila EU kada je odustala o inistiranja da BiH u ovoj fazi izmijeni svoj ustav i izborni zakon i eliminira dikriminaciju pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Riječ je o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, što je godinama bio preduvjet da bi BiH nastavila približavanje EU. Od toga je Bruxelles odustao 2014. odlučivši kako će pritoritet sada biti provedba političkih i gospodarskih reformi radi stabiliziranja unutarnjih prilika u BiH. U Sarajevu se sada nadaju kako bi se na sličan korak mogle odlučiti članice NATO-a. “Nije važno samo za BiH da ima izvjestan put ka NATO-u, to je važno za cijeli Balkan i Europu”, zaključio je Izetbegović.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.