Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković u ponedjeljak je na konferenciji “Problemi medijskih sloboda u Europi” istaknuo da je sadašnja razina medijskih sloboda nakon posljednje smjene vlasti u Hrvatskoj najniža u posljednjih 25 godina te je ponovio da se nova vlast i ministar kulture Zlatko Hasanbegović oglušuju na razgovor o stanju u medijima.

Na tribini održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu na koju se nije odazvao pozvani ministar Hasanbegović, Leković je istaknuo i da su najnovija upozorenja međunarodne zajednice o zabrinutosti zbog stanja medijskih sloboda u Hrvatskoj posljedica ponašanja nove vlasti koja odbija dijalog, ali i provodi sporne odluke – od ukidanja potpore neprofitnim medijima, tretiranja HRT-a kao “ratnog plijena” i postavljanja “podobnih” urednika i novinara.

“U posljednjih 25 godina niti jedna vlast nije osigurala sve preduvjete koji su potrebni da bi mediji bili slobodni, a novinari neovisni ili obrnuto. Ono što se događa od posljednje smjene vlasti je najniža razina medijskih sloboda i profesionalizma u medijima u posljednjih dvadeset i pet godina uključivši čak i one ratne godine” istaknuo je Leković. Dodao je da je pritisak nove vlasti na hrvatske medije možda čak i jači nego u Poljskoj i Mađarskoj koje se prozivaju za narušavanje medijskih sloboda.

Dominika Bychawska-Siniarska, pravnica Helsinške zaklade za ljudska prava i direktorica Opservatorija slobode medija u Poljskoj u izlaganju preko videolinka istaknula je da je Poljska prva članica EU za koju je Europska komisija pokrenula postupak nadzor vladavine prava zbog odluka poljskog Ustavnog suda i pravosuđa, ali i zbog promjena u medijima i narušavanja slobode medija i javnog izražavanja.

Istaknula je i da je poljska vlast donijela novi zakon o medijima u roku od samo tri dana bez ikakve javne rasprave te da je zbog državnog uplitanja u rad medija, a naročito javnog servisa, čak 127 novinara otišlo s javne televizije. Naglasila je i kako su poljski novinari razjedinjeni, novinarsko društvo postalo je servis vladajućih te da nema nikakvog dijaloga s vladom.

Balazs Weyer, predsjednik Uredničkog foruma u Mađarskoj naglasio je da narušavanje medijskih sloboda destruktivni trend koji se širi i na druge zemlje te da Europska unija dugo vremena nije reagirala na medijsku regulaciju u nedavno primljenim državama članicama.

Prema njegovim riječima, zbog globalne krize mediji država istočne i središnje Europe postali su “otvoreniji sugestijama” i spremniji prihvatiti državnu pomoć. Ističe i kako je vlasništvo u medijima postalo jeftino, brojne internacionalne kompanije prodavale su svoje medije za mali novac, a kupovali su ih oligarsi, poslovni ljudi koji se bogate zahvaljujući poslovanju s državom i premreženosti s političarima.

Patrick Bloche, predsjednik Povjerenstva za kulturu i obrazovanje Nacionalne skupštine Republike Francuske naglasio je da je u nanovijim razgovorima s hrvatskim političarima isticao kako su upravo sloboda medija i javnog izražavanja u srži Europske unije – odnosno da su to temelji na kojima je i nastala.

Naveo je i potrebu za postojanjem neovisnoga regulatornog tijela koje treba osiguravati neovisnost medija od politike, a spomenuo je kako je Francuska 2013. poništila odluku donesenu 2009. kojom država određuje sastav tog regulatornog tijela čime su, kako je istaknuo, prekinute “incidentne situacije”, odnosno naknadno je osnažena neovisnost medija.

Istaknuo je i kako je u Francuskoj koncentracija medija u rukama velikih gospodarskih grupacija kojiima je temelj poslovanja komercijalni interes, ali i da tim vlasnicima treba objasniti da se medijima ne može upravljati kao tvrtkom što je iznimno važno za slobodu izražavanja i vraćanja povjerenja u medije.

Upozorio je i na poštivanje odredbi da svaki novinar ima pravo odbiti svaki pritisak, zahtjev za otkrivanjem izvora ili potpisati tekst ili emisiju izmijenjenog sadržaja te odbiti zadatak koji se protivi pravilima novinarske profesije.

O institucionalnim modelima zaštite medijskih sloboda na konferenciji su govorili i Frode Rekve, osnivač Norveškog instituta za novinarstvo i Lars Gunnar Erlandson, tajnik švedskog ogranka Reportera bez granica, a svoje viđenje stanja u hrvatskih medijima iznijeli su i odvjetnica Vesna Alaburić i bivši voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Flego.

Konferenciju je organizirao HND uz potporu Zaklade Friedrich Ebert te veleposlanstava Francuske, Norveške i Švedske.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.