Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je u utorak na jedinstvo čelnike 27 zemalja članica Europske unije koja je suočena s više izazova, među kojima je i nova američka administracija koja dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike.

Tusk je u pismu čelnicima 27 zemalja članica, bez Velike Britanije, uoči neformalnog summita u petak na Malti,  iznio u dosta dramatičnom tonu kako on vidi trenutačnu poziiju Unije.

Na sastancima na vrhu u Valletti i u Rimu krajem ožujka čelnici 27 zemalja članica pokušat će zacrtati budući smjer EU-a nakon izlaska Velike Britanije. Summit u Valletti je priprema za summit u Rimu na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Rismki sastanak održava se 25. ožujka u povodu 60. obljetnice sporazuma kojima je utemeljena današnja Europska unija.

“Izazovi s kojima je trenutačno suočena Europska unija najopasniji su od potpisivanja Rimskih sporazuma. Danas smo suočeni s tri prijetnje, koje ranije nismo imali ili kojem barem nisu bile tolikih razmjera”, kaže Tusk.

Prva prijetnja je vanjska i odnosi se na novu geopolitičku situaciju u svijetu i oko Europe.

“Sve samouvjerenija Kina, posebice na moru, ruska agesivna politika prema Ukrajini i susjedima, teror i anarhija na Bliskom istoku i Africi, s radikalnim islamom u glavnoj ulozi, kao i zabrinjavajuće izjave nove američke administracije, čine našu budućnost krajnje nepredvidivom”, kaže Tusk u pismu naslovljenom “Ujedinjeni opstajemo, podijeljeni padamo”.

“Prvi put u našoj povijesti, u sve multipolarnijem vanjskom svijetu, toliko njih postaje otvoreno protueuropski ili u najboljem slučaju euroskeptičan. Posebice, promjena u Washingtonu stavlja Europsku uniju u tešku situaciju, s novom američkom administracijom koja, kako se čini, dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike”, nastavlja Tusk.

Drugu prijetnju Tusk naziva unutarnjom i povezana je s rastom negativnih osjećaja prema EU-u, nacionalizmom i ksenofobijom. “Nacionalni egoizam također postaje privlačna alternativa integraciji”, kaže Tusk.

Treću prijetnju Tusk vidi u stanju duha proeuropskih elita. “Pad vjere u političke integracije, prihvaćanje populističkih argumenata te sumnje u temeljne vrijednosti liberalne demokracije sve više su vidljivi”, navodi predsjednik Europskog vijeća.

U takvim okolnostima, kaže Tusk, EU mora pokazati hrabrost, odlučnost i političku solidarnost. “Bez toga mi nećemo preživjeti. Ako sami ne vjerujemo u sebe, tko će drugi? Mi bismo u Rimu trebali obnoviti taj izraz vjere. U današnjem svijetu država-kontinenata sa stotinama milijuna stanovnika, europske zemlje uzete zasebno imaju vrlo malu težinu. Ali, EU ima demografski i ekonomski potencijal, što je čini partnerom ravnopravnim najvećim silama. Stoga, najvažniji signal koji treba doći iz Rima jest signal 27-omorice da su ujedinjeni. Signal da ne samo moramo, nego da želimo biti jedinstveni”, naglašava Tusk.

Tusk ističe da treba poduzeti “samopouzdane i spektakularne” korake koji će promijeniti kolektivne emocije i oživjeti aspiracije za podizanje europskih integracija na višu razinu.

On predlaže da EU iskoristi u svoju korist promjenu trgovačke strategije Sjedinjenih Država intenziviranjem razgovora sa zainteresiranim partnerima, uz istodobnu zaštitu svojih interesa.

“Europska unija ne treba napustiti svoju ulogu trgovačke supersile otvorene drugima, dok istodobno štiti svoje građane i poduzeća i imajući na umu da slobodna trgovina znači poštena trgovina. Ne možemo se predati onima koji žele oslabiti ili poništiti transatlatnski savez, bez kojeg globalni poredak i mir ne mogu preživjeti. Trebamo podsjetiti naše američke prijatelje na njihov vlastit slogan: Ujedinjeni opstajemo, razjedinjeni padamo”.

Tusk između ostaloga traži jačanje europskih vanjskih granica, bolju suradnju obavještajnih službi u borbi protiv terorizma, povećanje izdataka za obranu, poticanje investicija, socijalnu uključivost, rast i zapošljavanje.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.