Moldavci izlaze u nedjelju na birališta kako bi izabrali predsjednika na izborima koji suprotstavljaju pristaše čvršće povezanosti s Rusijom i zagovaratelje integracije u Europsku uniju.

U glavnom gradu Kišinjevu i duž velikih prometnica izborni plakati devet kandidata podsjećaju da će prvi put od 1997. šef države biti biran općim pravom glasa. No u bivšoj sovjetskoj republici zahvaćenoj dubokom političkom krizom nakon što je 2015. otkrivena velika bankarska afera nije lako izabrati između Istoka i Zapada.

Potpisivanje sporazuma o pridruživanju EU-u 2014. nije pomoglo u rješavanju te dileme. Taj je potez izazvao bijes Moskve koja je smjesta uvela embargo na moldavsko voće i meso, kažnjavajući stanovništvo koje uglavnom živi od poljoprivrede.

Godine 2009. “vjerodostojnost EU-a i podrška europskom putu iznosila je 70 posto” među stanovništvom no ta je stopa pala, priznaje šef misije EU-a u Moldaviji Pirkka Tapiola. To objašnjava razočaranjem koje su prouzročile “vlade koje su se predstavljale kao proeuropske” ali obećane reforme nikada nisu provele u praksi.

Smještena između Rumunjske i Ukrajine, Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Podaci Svjetske banke govore da 41 posto stanovništva živi s pet dolara dnevno. U očima brojnih stanovnika postupno otvaranje europskog tržišta moldavskim proizvodima nije kompenziralo gubitak velikog ruskog tržišta iako je izvoz prema EU-u porastao na dvije milijarde eura u zadnje dvije godine.

“Što smo dobili od Europe? Ništa”, pita pred rusofonim simpatizerima šef Socijalističke stranke Igor Dodon (41), favorit za pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora, po anketama. Nekadašnji ministar gospodarstva u vladi pod vodstvom komunista obećava “ponovnu uspostavu strateškog partnerstva s Rusijom i poništavanje ekonomskog paketa iz sporazuma o pridruživanju EU-u”. “Nisam protiv EU-a”, dodaje on ocjenjujući da je “u interesu Moldavije” provođenje reformi koje zahtijeva Bruxelles pogotovo u području pravosuđa.

S predviđenim drugim mjestom u predsjedničkoj utrci, Maia Sandu (44), kandidatkinja oporbe desnog centra, obećava pak “europsku Moldaviju”.

“Zalažemo se za put europske integracije jer unutar EU-a vidimo pravu demokraciju i napredak za sve one koji rade”, kazala je Sandu. Ta bivša ministrica obrazovanja koja je radila unutar Svjetske banke dodaje da će Kišinjev morati uvjeriti “Moldavce i europske partnere u svoju iskrenost” prije predlaganja datuma prijama.

(Hina) xbnš ydv

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.