Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u petak nije izašla pred novinare koji su tražili komentar o navodnom plagijatu znanstvenog rada njezine zamjenice Snježane Bagić.

Prema pisanju Jutarnjeg lista sutkinja Snježana Bagić je u članku iz 2014. prepisala cijela poglavlja rada koji je njen kolega objavio 2012. Jutarnji list navodi da je “od 17 stranica stručnog članka Snježane Bagić koji joj je nedavno objavila Fondacija Centra za javno pravo, gotovo polovica teksta do u zarez identična znanstvenom članku koji je 2012. s naslovom ‘Reagiranje ustavnih sudova na negativne kritike njihovih odluka’ u Pravnom vjesniku što ga izdaje Pravni fakultet u Osijeku objavio glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić”.

Novinari su Omejec željeli pitati i o tajnim izvidima koje je, također prema medijskim tvrdnjama, Uskok pokrenuo protiv izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, Paška Dodića, i potpredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Damira Vrbanovića te sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić i jedne savjetnice na Ustavnom sudu, zbog sumnji da su pokušali izlobirati rušenje dijelova Zakona o sportu. No, nakon tjedan dana osobe ‘pod mjerama’ su doznale da su pod tajnim nadzorom policije pa nije dokazana tvrdnja da su Mamić i Vrbanović doista pokušali privoljeti sutkinju Ustavnoga suda da ‘sruši’ zakon.

No, tu je temu na svojoj konferenciji za novinare prokomentirao Mamić, rekavši da nije sudjelovao u “nikakvim radnjama” i da “mirno spava”. “Zauzet sam jako obavezama našeg kluba. Žao mi je što se moje ime dovodi u bilo kakvu vezu s tom temom, jer niti sam pisao Zakon o sportu, niti sam tvorac Ustavnog suda. Osobe koje se spominju poznam samo iz viđenja, kao što poznam svakog Hrvata drugoga”, rekao je Mamić.

• Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u petak je sudjelovala na savjetovanju o novostima u upravnoj i upravnosudskoj praksi gdje je održala i predavanje naslovljeno “Uloga hrvatskog upravnog sudstva u promicanju vladavine prava i ljudskih prava”.

Po njenim riječima na taj radni sastanak hrvatskih upravnih sudaca nije došla nametati rješenja nego  istaknuti vezu između upravnog i ustavnog sudstva i dati svoje viđenje kako bi se trebala provoditi sudska praksa u skladu s najvišim ustavnim vrijednostima.

“Prvo bih se htjela osvrnuti na današnje stanje hrvatske državne i javne uprave kao temeljnog predmeta kontrole upravnih sudova. Bojim se da hrvatsku suvremenu upravu obilježava fenomen, kojeg sam nazvala lijenost upravnog duha”, istaknula je Omejec dodajući da je zatečeno stanje posljedica naslijeđa prošlog sustava te da upravni sudovi trebaju imati aktivniju ulogu u, kako je istaknula, osuvremenjivanju javne uprave.

Predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić u svojem je izlaganju istaknuo da je nakon reforme upravnog sudstva i primjene novog zakona u siječnju 2012. bilo 32.452 neriješenih predmeta. Do danas ih je zaprimljeno još 10.784, no sada je neriješenih manje od tisuću. “Sada možemo kontrolirati i raditi po najvišim standardima zemalja članica Europske unije”, rekao je Galić.