Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin najavila je ostavku na članstvo u Radnoj skupinu za izradu novog ovršnog zakona ako Vlada hitno “ne ispuni svoju ustavnu dužnost i uredbom do 6. veljače ne riješi problem prezaduženih”.

Ako Vlada to ne učini, njezina ostavka stupa neopozivo na snagu 6. veljače, stoji u otvorenom pismu Miriam Kervatin minstru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću u povodu njegova gostovanja u Dnevniku Nove TV i HRT-ove emisije Otvoreno u utorak, 30. siječnja.

Ministar se, piše, “pohvalio ‘najboljim ovršnim zakonom na svijetu’, a kroz neaktivnost Ministarstva (radna skupina ne radi već 3 mjeseca) poručio da nema političke volje za suštinsko i efikasno rješenje krize blokiranih u Hrvatskoj i da vlast ne namjerava preuzeti odgovornost za upravljanje državom u svoje ruke”.

Kervatin poručuje da ne namjerava biti ničija “korisna budala” i tolerirati “daljnji kriminal hrvatskog ovršnog sustava”. Ostavkom, ističe, poručuje da je ideja o neokrnjenom nacionalnom ovršnopravnom suverenitetu fikcija koja se mora prizemljiti i hrvatsko ovršno pravosuđe hitno urediti u skladu s pravnim i socijalnim normama Europske zajednice.

Stoga, piše, pred ministra Bošnjakovića i Vladu, čiji je član, postavlja uvjete  da “sve što se ne može smatrati sudom izbaciti iz okvira sudske nadležnosti odmah i time zaštiti ustavno pravni poredak RH.” U prvom redu se to odnosi na javne bilježnike i agencije za utjerivanje dugova, ističe Kervatin.

Ovrhe koje provode javni bilježnici i agencije za utjerivanje dugova staviti izvan snage odmah jer  se javni bilježnici u Hrvatskoj i agencije za utjerivanje dugova, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju “vjerodostojne isprave”, ne mogu se smatrati “sudom”, piše Kervatin.

Javni bilježnik, agencije za utjerivanje dugova koje postupaju na temelju računa koji je jednostrano sastavio vjerovnik, pri čemu dužnik tražbinu nije izričito prihvatio, ne mogu se smatrati “sudom”, tvrdi Kervatin. Poručuje kako dužnik mora biti obaviješten o uvjetima za njegovo aktivno sudjelovanje u postupku kako bi osporio tražbinu i o posljedicama njegova nesudjelovanja, pravodobno i na način koji mu omogućuje da pripremi svoje očitovanje.

Kako bi se osiguralo da dužnik dobije pravodobnu obavijest na temelju kojeg se pokreće postupak ili ekvivalentno pismeno mora sadržavati sljedeće: (a) imena i adrese stranaka; (b) iznos tražbine; (c) ako se potražuju kamate, pojašnjenje, obračun, kamatnu stopu i razdoblje za koje se traži kamata.

“Nepostojanje dužnikova prigovora ne može se izjednačavati s izričitim prihvaćanjem tražbine u smislu članka 3. stavka 1. točke (d) Uredbe br. 805/2004 jer to prihvaćanje mora biti navedeno u autentičnoj ispravi za koju se izdaje potvrda,” naglašava Kervatin.

Navodi kako pravnu osnovu za  “navedene uvjete citira iz presuda Europskog sud Pravde ( ECJ) iz Luksemburga C 551/15 ; C 484/15 od travnja 2017.”

Komentiraj