Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić održao je u ponedjeljak navečer u Bruxellesu predavanje o osnutku i djelovanju Matice, koja ove godine slavi 175. obljetnicu.

Na vrlo posjećenom predavanju u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu, Lukić je upoznao sudionike s djelovanjem i ulogom Matice hrvatske od osnutka do danas.
“Matica hrvatska ove godine slavi 175 godina od osnutka i cijelu ovu godinu u Hrvatskoj i izvan nje, gdjegod imamo ogranke, nastojimo prirediti programe kako bismo upoznali javnost s onim što je Matica činila u ovih 175 godina”, rekao je Lukić.

Kao najvažnije razdoblje u Matičinoj povijesti, Lukić navodi razdoblje kada je osnovana u prvoj polovici 19. stoljeća.

Tada su hrvatski narod i hrvatske zemlje bili rascjepkani na nekoliko političkih zajednica koje nisu bile hrvatske. Osim što Hrvatska nije teritorijalno bila povezana, Hrvati su tada govorili na nekoliko narječja i teško su se međusobno razumjeli.

“Matica je tada prepoznala ono što se događalo u Europi, a to je integracija naroda i država, poput Njemačke ili Italije. Tako je i Matica hrvatska prepoznala da treba raditi na objedinjavanju hrvatskog jezika, da svi Hrvati bar donekle imaju znanje o jednom narječju. Izabran je dubrovački govor i stoga je prva knjiga u izdanju Matice hrvatska bila ep Osman, Ivana Gundulića”, rekao je Lukić.

Dodaje da Matica i danas pokušava integrirati Hrvate svugdje gdje žive, na nove načine, koristeći prije svege suvremene komunikacijske tehnologije.

Predsjednik ogranka Matice u Bruxellesu Ivica Sršen kaže da je rad ogranka u posljednjih godinu, dvije ponešto zamro, prije svega zbog sve manjeg broja Hrvata starosjedilaca, kojih u Bruxellesu nije bilo puno, a dio ih se vratio u Hrvatskoj. Sada su zbog ulaska Hrvatske u EU došle nove generacije Hrvata, koji imaju drukčije interese.

Ogranak u Bruxellesu osnovan je 2009. godine. “Naša je želja prvenstveno bila pomoći u implantiranju hrvatskog jezika u europskim institucijama. Naša je opsesija bila okupiti što je moguće veći broj stranaca, prevoditelja koji su s hrvatskog jezika prevodili na svoje jezike. Takvih je danas podosta u europskim institucijama”, kaže Sršen.

U bruxelleski ogranak Matice hrvatske primljeno je 15-tak prevoditelja s hrvatskog i na hrvatski jezik s kojima se želi zadržati poseban odnos kako bi oni bili promicatelji hrvatske kulture u svojim narodima.

Za te prevoditelje organizirane su specijalizirane radionice i predavanja i to je trajalo prve dvije godine. “Sada pokušavamo revitalizirati ogranak koji će prvenstveno biti usmjeren prema našim ljudima u Bruxellesu i nastojat ćemo bar jednom mjesečno organizirati neko predavanje ili neki kulturni sadržaj”, dodaje Sršen.

Komentiraj


FOTO:Anto Magzan/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.