U povodu Nacionalnog dana invalida rada, koji se obilježava u ponedjeljak, 21. ožujka pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da u Hrvatskoj još nisu iskorištene potencijalne sposobnosti osoba s invaliditetom jer u društvu prevladava mišljenje da je invaliditet sinonim za radnu nesposobnost.

Pravobraniteljica je ustvrdila da je invaliditet godinama bio razlog preranog umirovljenja osoba čije su se preostale sposobnosti mogle korisititi, ali ih je društvo pasiviziralo i isključilo iz procesa rada.

„Umirovljenje smo nudili, ne zato što zbog invaliditeta ne bi mogli izvršavati određene poslove nego zato što nismo imali interes i volju razvijati njihove preostale sposobnosti“, priopćila je pravobraniteljica, navodeći kako se društvo olako odricalo njihovog iskustva, znanja i očuvanih sposobnosti za neki oblik rada.

Upozorava također kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne samo da nije razvijala sustav profesionalne rehabilitacije, nego ga je godinama zapuštala i marginalizirala.

Procjena preostalih sposobnosti i njihov razvoj kroz profesionalnu rehabilitaciju i prekvalifikaciju je ključ očuvanja i razvijanja preostalih radnih sposobnosti osoba s invaliditetom, ustvrdila je pravobraniteljica, navodeći kako kod nas još prevladava mišljenje da je invaliditet sinonim za radnu nesposobnost.

Smatra da se u Hrvatskoj nedovoljno potiče razvoj fleksibilnih oblika rada, te da podrška na radnom mjestu nije na zadovoljavajućoj razini.

„U brojnim djelatnostima ima prostora u kojima možemo i trebamo iskoristiti potencijale invalida rada i ako stremimo harmoničnom razvoju, u njemu mora biti mjesta i za invalide rada – uz dobar zakonodavni okvir i progresivne i osmišljenije poslovne politike“, zaključila je pravobraniteljica, navodeći kako što dulji ostanak u procesu rada mora biti cilj utemeljen na podudarnosti interesa  osoba s invaliditetom, poslodavaca i društva u cjelini.

Na isti dan obilježava se Međunarodnog dana osoba s Down sindromom. Pravobraniteljica isitče da su za pravo tih osoba svi odgovorni i da nije dovoljno samo prigodno govoriti o njihovim pravima na jednakost, ako im se tu jednakost ne nudi svakog dana i ako ona nije opipljiva u svakodnevnim situacijama. Iako se svi razlikujemo jedni od drugih, svatko od nas je jedinstven, ali imamo iste ljudske potrebe i pripadaju nam jednaka prava, poručila je pravobraniteljica.

Komentiraj

FOTO:Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.