EPA/ROMAN PILIPEY

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je da još nisu poznate sve posljedice nesreće u Černobilu u utorak kada Ukrajina komemoracijama obilježava 30. godišnjicu najveće nuklearne katastrofe u povijesti koja je onečistila veliki dio istočne Europe i otkrila nedostatke netransparentnog sovjetskog sustava.

Reaktor broj 4 nuklearne elektrane Černobil na sjeveru Ukrajine eksplodirao je tijekom sigurnosne provjere nešto prije pola dva ujutro 26. travnja 1986. te je idućih deset zastrašujućih dana gorjelo nuklearno gorivo raspršujući oblake otrovne radijacije diljem kontinenta.

Posebno su teško bile zahvaćene Ukrajina i susjedne Rusija i Bjelorusija.

Predsjednik Petro Porošenko bio je na svečanosti u nuklearki u Černobilu koja se nalazi usred nenaseljene “zabranjene zone” veličine Luksemburga.

“Sve posljedice katastrofe još nisu poznate. One su težak teret na leđima Ukrajinaca i trebat će još dugo vremena da ih se prevlada”, rekao je Porošenko na svečanosti.

Položio je cvijeće podno spomenika žrtvama Černobila, smještenog nekih stotinjak kilometara sjeverno od Kijeva.

Šef države prisustvovao je potpisivanju sporazuma od 40 milijuna eura za gradnju spremnika za odlaganje iskorištenog nuklearnog goriva što ga je u ime Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) potpisao predsjednik Suma Chakrabarti.

“Vrlo smo zahvalni međunarodnoj zajednici, napose EBRD-u i G7. To je velik potez solidarnosti”, rekao je Porošenko, prenosi agencija AFP.

Skupina G7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta obvezala se izdvojiti 47,5 dodatnih milijuna eura za financiranje novog spremnika.

“Trideset godina nakon nesreće u Černobilu, ključno je da Ukrajina i međunarodna zajednica zajedničkim naporima transformiraju ovo mjesto tako da postane ekološki sigurno”, reako je Chakrbarti u ponedjeljak u Kijevu, prenosi AFP.

Francuska agencija dodaje da je Porošenko stoga potpisao ukaz o stvaranju zabranjene zone u svrhu zaštite biosfere u zoni Černobila i za izradu studija o tome kako tu zonu učiniti sigurnijom, objavljeno je u utorak iz njegova ureda.

To  će se odnositi na prostor od 227.000 hektara i obuhvaćati zabranjenu zonu 30 kilometara oko centrale.

Oko 600.000 ljudi, koje će poslije nazvati “likvidatorima”, a uglavnom su to bili vojnici, policajci, vatrogasci i državni zaposlenici, poslani su po naredbi Moskve da pomognu u gašenju požara, postavljanju prvog betonskog sarkofaga iznad uništenog reaktora te u sanaciji terena.

Više od 30 radnika i vatrogasaca podleglo je akutnoj bolesti radijacije neposredno nakon nesreće. Desetljećima poslije, još su tisuće umrle od bolesti povezanih s radijacijom. Točan broj mrtvih od dugoročnih posljedica izloženosti radijaciji nije poznat i do danas je predmet intenzivne rasprave.

Komentiraj

FOTO: EPA/ROMAN PILIPEY
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.