Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala 15 zakona u kojima su sadržane izmjene za cjelovitu poreznu reformu, koja bi na snagu trebala stupiti s prvim danom 2017. godine.

U odnosu na prvotno predložene promjene u sustavu PDV-a, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, opća stopa PDV-a se zadržava, ali i najniža.

Tako bi najniža stopa od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige, istaknuo je premijer.

Ministar financija Zdravko Marić dodaje da bi se od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi – sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl.

Snižena stopa od 13 posto, pak, više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se tako od početka iduće godine oporezivali stopom od 25 posto.

Od početka 2018. godine predloženo je, uz ostalo, dizanje praga za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.

Glavne promjene kod poreza na dohodak su predloženo smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predviđene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu, kazao je ministar financija Zdravko Marić, koji učinak promjena u sustavu poreza na dohodak procjenjuje na 1,4 do 1,5 milijardi kuna.

I kod oporezivanja dobiti predlaže se sniženje opće stope poreza – s 20 na 18 posto, a poduzetnicima s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna na 12 posto. Predloženo je uz ostalo i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija, itd.

Također, malim bi se poreznim obveznicima (s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna) omogućilo da utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom modelu odnosno njih se, objašnjava Marić, štiti ako imaju određeni broj nenaplaćenih računa.

Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.

U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto). Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

Prema novom zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

Novina je i da se za građane ukida obveza prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti, ističe Marić, dodajući i da bi prihod od tog poreza ubuduće u cijelosti išao lokalnim jedinicama.

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled.

Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.

Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni. Novina je i da se u izračun poreza, uz postojeće koeficijente (kvadratura, zona i poslovna namjena), predlažu i dva nova koeficijenta – dob (godina izgradnje) i stanje građevine. Velika većina građana neće plaćati veći porez od dosadašnje komunalne naknade, objašnjavaju iz resora financija.

Saboru je upućen i prijedlog novog općeg poreznog zakona, kojim se ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Razrađuje se i sustav opomene za manje tzv. bagatelne prekršaje, čime se, ističe Marić, želi djelovati preventivno.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam “mali obveznik fiskalizacije”, koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogući da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostala bi i mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

Među zakonskim prijedlozima kojima se regulira porezna reforma su i izmjene zakona o trošarinama, o posebnom porezu na motorna vozila, o poreznom savjetništvu, o administrativnoj suradnji u području poreza, kao i o poreznoj i carinskoj službi.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.