Povijest je uvijek imala važnu ulogu u Poljskoj. Ali otkako su konzervativci došli na vlast u studenome prošle godine, aktualna politika sve više nalikuje na pokušaje reinterpretacije povijesti, piše njemačka agencija dpa.

Ponekad se čini da poljska premijerka Beata Szydlo ne pokušava samo preoblikovati poljsku politiku, što je i očekivano nakon pobjede nad vladom sasvim drugog političkom predznaka, već i reinterpretirati poljsku prošlost, piše agencija.

Euroskeptični konzervativci Stranke prava i pravde (PiS) uvjerljivo su pobijedili prije nekoliko mjeseci na parlamentarnim izborima i uspjeli samostalno formirati vladu, što je prvi takav slučaj od pada komunizma u Poljskoj. Odmah su mogli računati na dobre veze s predsjednikom države Andrzejom Dudom koji je u svibnju izabran uz potporu PiS-a. Povijesničari koji se ne slažu s novim smjerom postali su mete napada u provladinim medijima. Povijest je postala bojno polje aktualne politike, naglašava dpa.

Kada je Duda u kolovozu prošle godine položio prisegu, obećao je uvesti “povijesnu politiku”. Szydlo se ponaša jednako.

Njihova ideja nije samo da se stavlja naglasak na povijesne događaje koji bi trebali osnažiti nacionalni identitet, već se oni povijesni događaji koji Poljskoj ne služe na čast pokušavaju uljepšati.

Zatvorom protiv uporabe izraza “poljski koncentracijski logori”

Trenutno ministarstvo pravosuđa priprema zakon kojim bi se zatvorom do pet godina kažnjavao povijesno netočan izraz “poljski logori smrti” za njemačke koncentracijske logore uspostavljene u Poljskoj tijekom Drugog svjetskog rata.

I Muzej Auschwitz poslao je novinarima priopćenje u kojem kaže da je izrađena posebna aplikacija “Remember” koja bi trebala pomoći u izbjegavanju termina “poljski koncentracijski logor” ili “poljski logor smrti”.

Program na 16 jezika koji se može instalirati na računalo traži pogrešne termine, podvlači ih i sugerira odgovarajuće riječi.  Projekt “Remember” osmislila je varšavska tvrtka FCB koja kaže da je na temelju pomne analize toga tko i gdje upotrebljava frazu “poljski logori smrti” ustanovila da tu sintagmu uglavnom pogrešno šire novinari, iako postoje i namjerne manipulacije.

Povjesničaru bi oduzeli nagradu jer otkriva ružne stranice poljske povijesti

Osim zatvorske kazne koju planira uvesti za pogrešno korištenje termina “poljski logori smrti”, ministarstvo pravosuđa također želi dodati amandman u ustav koji bi štitio “ugled poljske nacije i poljskog naroda”.

Jedan od prvih intelektualaca koji su se našli na meti povijesničar je Jan Tomasz Gross koji predaje na američkom sveučilištu Princetonu. Dudin ured trenutno razmatra zahtjeve treba li povući odličje koje je Grossu dodjeljeno 1996. godine.

Njegov je krimen, drže konzervativci, knjiga “Susjedi – uništenje židovske zajednice u poljskoj Jedwabni”, roman o pogromu u istočnoj Poljskoj 1941.

Gross piše kako je skupina posve običnih Poljaka odlučila pobiti svoje židovske susjede, neposredno nakon početka Hitlerova napada na SSSR. Od 1600 židovskih stanovnika Jedwabna pogrom je preživjelo njih desetak, od toga sedmero sakrivenih na farmi jedne poljske obitelji. Nakon rata u dva se navrata sudilo počiniteljima pokolja, ali u poljskoj historiografiji i javnoj svijesti taj je zločin, kao i drugi slični zločini, postao nacionalni tabu.

Gross, koji je morao napustiti Poljsku nakon antisemitskih progona 1968., tom se knjigom suprotstavlja mitu o poljskom herojstvu i mučeništvu u Drugom svjetskom ratu, odnosno o hrabrim Poljacima koji su skrivali židove unatoč brutalnoj njemačkoj okupaciji. On je prikazao i onu drugu, ružniju stranu poljske povijesti – neki Poljaci nisu bili hrabri, neki Poljaci su ubijali.

“Gross može biti kontroverzan, ali je glupo i štetno razmišljati o povlačenju nagrade”, rekao je Dariusz Stola, direktor Muzeja poljskih židova u Varšavi.

“Ovi su ljudi opsjednuti domoljubljem. Aktualna vizija prošlosti je parodija”, kazao je povijesničar Jan Grabowski komentirajući napade na Grossa.

Gross nije jedini, a sporan je i Walesa

Ali Gross nije jedini čija su istraživanja odjednom postala sumnjiva.

List wSieci, blizak PiS-u, nedavno je objavio članak pod nazivom “Trijumf njemačke propagande” povijesničara Bogdana Musiala.

U članku on napada akademike čija se istraživanja bave njemačko-poljskim odnosima i poviješću kao što je Krzysztof Ruchniewicz, direktor Instituta Willy Brandt za njemačke i europske studije u Wroclavu, ili Annu Wolff Powesku, koja je nekad vodila Zapadni institut u Poznanu. Oni su, kaže Musial, izdajnici poljskih nacionalnih interesa.

Isti je list nedavno objavio i naslovnicu s bijelom ženom ogrnutom u zastavu Europske unije prema kojoj grabe crne ruke, uz naslov  “Islamsko silovanje Europe”.

Sumnjiv je postao i legendarni poljski političar i bivši predsjednik Lech Walesa,  koji je odigrao povijesnu ulogu u rušenju komunizma diljem istočne Europe. On je, po nekim pronađenim dokumentima, čini se služio kao plaćeni obavještajac istom režimu protiv kojeg se kasnije borio.

  • Walesa, kojem su sada 72 godine, već je odavno priznao da je potpisao dokument u 70-im godinama 20. stoljeća, u kojem je pristao davati informacije komunističkoj tajnoj policiji. No, Walesa tvrdi kako nikada nikome nije davao nikakve informacije te da nikada nije uzeo novac od komunista.

Godine 2000. sud ga je oslobodio optužbi za suradnju s komunističkim režimom, zaključivši kako za to nema dokaza. Nacionalni institut za sjećanja koji istražuje zločine nacističke i komunističke vladavine, rekao je da dokumente povjesničari moraju prvo pomno proučiti.

Walesa je komentirao najnoviju objavu dokumenata rekavši da su lažirani te najavio borbu za skidanje ljage sa svog imena. Walesa je vrlo je oštar kritičar aktualne poljske vladajuće stranke, a vođa PIS-a Jarowlaw Kaczyinski s Walesom je godinama u neprijateljskim odnosima.

Politički aktivist Mateusz Kijowski, vođa Odbora za obranu demokracije u Poljskoj odgovorio je s ironijom na napore kojima se želi reinterpretirati život i rad Lecha Walese: “Na kraju će reći da je tajna policija srušila komunizam”.

Komentiraj