Akcija pojačanog nadzora sigurnosti plovidbe pod nazivom “Sigurna plovidba 2016”, koja se u petak provodi na hrvatskom dijelu Jadrana na području svih osam lučkih kapetanija,  organizirana je i u splitskom akvatoriju gdje ju prati pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Goran Šarin.

Riječ je o sveobuhvatnoj koordiniranoj akciji sredinom turističke sezone koja se, kako je pojašnjeno,  organizira zbog pojačanog pomorskog prometa hrvatskim dijelom Jadranskog mora. Cilj je demonstrirati operativnu spremnost i učinkovitosti svih koordiniranih službi u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i to u svim mogućim i predvidivim situacijama na moru, kako bi se zaštitila sigurnost plovidbe.
Smisao akcije je ukazati na nužnost poštivanja sigurnosnih propisa tijekom plovidbe morem svim sudionicima u pomorskom prometu koji upravljaju raznim tipovima plovila posebno gliserima.Tijekom sezone hrvatskim morem, kako je rečeno,  plovi oko 170 tisuća charter plovila, od čega je registrirano oko 30 tisuća sportskih i rekreativnih plovila, dok istovremeno u hrvatske luke uplovljava između 60 tisuća i 100 tisuća brodova.

“Najviše prekršaja u pomorskom prometu, njih između 60 i 70 posto, događa se unutar prostora 300 metara od obale, a u tome prednjači sve veći broj skutera koji plove većom brzinom no što je propisima dozvoljeno te time ugrožavaju sigurnost prometa,” rekao je novinarima pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture  Goran Šarin.
Inspekcija poštivanja pravila prometa na moru provodi se tijekom cijele godine, a, po Šarinovim riječima, Hrvatska ima dovoljan broj brodova za nadzor no postoje kadrovski problemi nedostatka ljudi koji bi bili anagžirani.
Naveo je i primjer kako je u jednom danu, 25. srpnja ove godine na Hrvatskom dijelu Jadranskog mora naplaćeno 200.000 kuna globe zbog  kršenja  pripisa pomorske plovidbe.
Na novinarski upit  da li je  inspekcijom pomorskog prometa obuhvaćen i nadzor eventualnih terorističkih ugroza, Šarin je uzvratio kako je u takvim slučajevima sigurnost regulirana prvim i drugim stupnjem.

“U Trogiru smo ovog ljeta imali slučaj da je je bio podignut drugi stupanj sigurnosti po kojem ne mogu pristajati brodovi u međunarodnoj plovidbi. Bila bi porazna činjenica kada 50 kruzera ne bi moglo doći u Trogir što bi bio i veliki financijski gubitak za taj grad. Stoga smo išli na to da neovisno koji je stupanj sigurnosti, mi držimo da je to drugi stupanj, a zapravo smo se spustili na prvi stupanj kako bi dozvolili Trogiru da ne izgubi 50 kruzera.  Nismo u sigurnosnom smislu ništa izgubili, nego smo se ponašali kao da je drugi stupanj sigurnosti”, objasnio je Šarin.  Ocijenio jekako je taj slučaj “dobro riješen” jer se vodilo računa i o sigurnosti ali i o činjenci da je turizam naša važna gospodarska grana.
U dijelu akcije “Sigurna plovidba 2016.” koju su na brodu za traganje i spašavanje splitske Lučke kapetanije  u splitskom akvatoriju pratili novinari taj je brod presreo plovilo u kojem su bili studenti. Plovili su u smjeru Brača iznad dozvoljene brzine, a kontrolom je ustanovljeno da ne posjeduju potrebnu dokumentaciju te je načinjena prekršajna prijava na temelju koje će platiti financijsku globu od, kako je rečno, 300 kuna.
Tijekom akcije brod za traganje i spašavanje splitske Lučke kapetanije je ustanovio kako je jedna ruska jahta usidrena u prostoru ispred Gradske luke na kojem nisu dozvoljena usidravanja jer se na taj način ugrožava sigurnost pomorskog prometa. To je turiste na jahti stajalo 2100 kuna.

Upravitelj stroja na brodu za traganje i spašavanje splitske Lučke kapetanije Srećko Klarić je istaknuo kako najveća nedisciplina u poštivanju propisa pomorskog prometa u srednjedalmatinskom dijelu Jadrana, na području otoka Hvara.
“Često se događa da prilikom naše inspekcije oni koji krše propise pružaju otpor te se protive platiti kaznu” kazao je Klarić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.