39. Zagrebački književni razgovori (ZKR), koji se ove godine održavaju na temu “Popularna i ozbiljna književnost – Ukrižavanje, recepcija, valorizacija” okupili su u Društvu hrvatskih književnika istaknute goste iz pet zemalja i Hrvatske, a otvorio ih je u četvrtak predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović uz poruke o važnosti rasprave o tome što se danas evaluira kao lijepa, odnosno, kvalitetna književnost.

Svečano otvarajući 39. izdanje ZKR-a, Vidmarović je istaknuo kako je riječ o manifestaciji koja sljedeće godine slavi svoju 40. obljetnicu, “što nije mala stvar”, a kojom DHK nastoji o važnim aktualnim temama komunicirati sa svijetom, poglavito s Europom, odnosno, europskom književnošću.

Ove godine, od 4. do 7. listopada DHK je domaćin 39. Razgovora čija je središnja tema “Popularna i ozbiljna književnost – Ukrižavanje, recepcija, valorizacija”, a u njima sudjeluje deset istaknutih književnih gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Portugala, Italije, Makedonije te Hrvatske, koji će kroz predavanja i razgovore pokušati predstaviti svoje viđenje toga što je to što danas čini ozbiljnu književnosti, te kako je valorizirati.

“Istina, riječ je o možda malo kompliciranoj temi, ali cijela situacija oko popularne i ozbiljne književnosti u nas je vrlo komplicirana”, rekao je Vidmarović.

Ta je tema osobito aktualna zbog toga što se nakon demokratskih promjena “sudaramo s tim pojmovima, jer je knjiga u liberalnom kapitalizmu postala roba i sad je pitanje može li lijepa književnost biti popularna i kada će popularna postati recentna”. “Ozbiljna književnost, onako kako je mi shvaćamo, ne može se razvijati bez potpore institucija, ona ne može biti roba u klasičnom smislu, od nje se ne može očekivati da donosi profit”, rekao je nadalje.

“No, danas se često pod popularnu književnost podmeće i subliteratura i šund i politički pragmatizam, ili se popularna književnost veže na politički populizam. Stoga s velikim zanimanjem iščekujemo što će o toj temi, koja je nama vrlo zanimljiva, kazati naši istaknuti gosti”, poručio je.

Manifestacija Zagrebački književni razgovori tijekom višegodišnje tradicije od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas ugostila je više od tisuću sudionika – književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa, koji su tu održali zapažena predavanja na brojne teme.

Desmond Egan, irski pjesnik i nakladnik, prvi gost Književnih razgovora

Prvi gost 39. Zagrebačkih književnih razgovora bio je u četvrtak irski pjesnik i nakladnik Desmond Egan, koji je predstavio svoju zbirku “Elegije i druge pjesme”, objavljenu na hrvatskom u izdanju nakladnika Studio moderna d.o.o. i prijevodu Nikole Đuretića.

Riječ je o pjesmama nastalim nakon smrti pjesnikova oca a hrvatski izbor iz Eganova pjesništva, po Đuretićevim riječima, prvi je ozbiljni pokušaj da se hrvatskom čitateljstvu sustavnije predstavi djelo toga istaknutog autora, koji je u nas gotovo nepoznat unatoč tome što je on jedan od najcjenjenijih i ponajboljih suvremenih irskih pjesnika.

“Mnogi kritičari Egana uspoređuju s nobelovcem Seamusom Heaneyem, a neki drže kako njegovo pjesništvo pomiče granice irskog pjesništva još i dalje”, istaknuo je Đuretić.

Autor 25 zbirki poezije te dviju zbirki eseja, prevedenih na dvadesetak jezika, Desmond Egan (1936.) nagrađivani je autor čije je osnovno obilježje lirskog izričaja paralelni tekst, “svojevrsni podtekst, primisao, naknadna misao”: “To su pjesme pisane za dva glasa, pri čemu pjesnik na marginama jedne pjesme kurzivom ispisuje drugu, te se čitaju paralelno, u dva glasa”, pojasnio je Đuretić.

Egan je zahvalio DHK-u i njegovu predsjedniku Đuri Vidmaroviću na dobrodošlici, napomenuvši kako je ZKR manifestacija kojoj se uvijek rado vraća. “Velika mi je čast biti ovdje s vama. Irci i Hrvati imaju puno toga zajedničkoga, i u svojoj povijesti i svojem pristupu životu, i veliki mi je užitak što sam dobio priliku ponovo doći”, rekao je Egan. Zahvalio je svojem prevoditelju i nakladniku, te poručio: “Ako će moje pjesme ikako moći pridonijeti dodatno zbližavanju Hrvatske i Irske, bit ću presretan”.

Egan će u petak održati predavanje na temu “Umjetnost i promjena”, a drugoga dana 39. Zagrebačkih književnih razgovora u programu je i predavanje makedonske pjesnikinje Vesne Acevske, na temu “Cervantesov ‘Don Quijote’, popularno ozbiljno djelo”. Iz Makedonije na Razgovore dolazi i Sande Stojčevski, pjesnik, esejist, književni kritičar, prevoditelj i nakladnik, koji će govoriti na temu “Agatos, kalos i/ili kalokagatia”.

O “Popularnom naspram publicističkog u književnosti” govorit će britanski pisac John Elsom, dok će istaknuti portugalski teoretičar književnosti Manuel Frias Martins imati predavanje o “Cenzuri i književnoj ozbiljnosti”.

Iz Hrvatske u programu sudjeluju Ivica Matičević, s temom predavanja “Tragovi popularne filmske kulture u novoj hrvatskoj prozi”, te Sanja Nikčević (“Pepeljugina cipelica ili kako smo odrezali sve što je virilo iz uskog vrijednosnog kanona”).

Tri su talijanska gosta, Edda Serra (“Dijalektalna poezija danas. Nekoliko bilježaka iz Italije”), Carlo Alberto Sitta (“Minimalizam i časna poezija u 20. stoljeću u Italiji”), te Raffaella Terribile (“Ne-popularna poezija”).

Komentiraj