Hrvatski sabor svečanom sjednicom, koja je u nazočnosti predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Sabora i Vlade Željka Reinera i Tihomira Oreškovića te brojnih uzvanika počela oko podne, obilježava 25. obljetnicu hrvatske državnosti.

Sjednica je počela minutom šutnje za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i sve hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu.

Prijepodne su zajednički vijenac na Oltaru domovine na Medvedgradu položili predsjednici Hrvatskog sabora Željko Reiner i  Vlade Tihomir Orešković te izaslanica predsjednice RH predstojnica njezina Ureda Anamarija Kirinić. Nakon toga su vijence poližili i zapalili svijeće na Mirogoju ispred spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli te u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Vijenac je položio i izaslanstvo zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka služio je kardinal Josip Bozanić, a nazočni su bili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Sabora i Vlade Željko Reiner i Tihomir Orešković te brojni državni dužnosnici i prdstavnici javnog života.

25. lipnja 1991. 

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Brijunska deklaracija

Istoga dana svoju suverenost i samostalnost proglasila je i Slovenija.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.

Po isteku moratorija, Hrvatska je 8. listopada 1991. raskinula je državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država, no već u prvim danima samostalnosti suočava se s oružanom pobunom srpskih ekstremista i agresijom JNA u kojoj je okupirano više od četvrtine hrvatskog državnog teritorija.

Hrvatski narod ustao je u obranu Domovine i, trpeći teška razaranja i uz brojne ljudske žrtve, dočekao međunarodno priznanje 15. siječnja 1992.

Vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja” 1995. je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998.

Slijedila je obnova zemlje i proces njezina ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatska je od 1. travnja 2009. punopravna članica NATO-saveza, a od 1. srpnja 2013. i Europske unije.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.