Pobjednici i gubitnici najneizvjesnijih izbora u hrvatskoj povijesti

Autor:

FOTO: Saša Zinaja

Izbori za osmi saziv Hrvatskoga sabora bili su najnapetiji u povijesti hrvatske države, a obilježili su ih uspjeh MOST-a, loš rezultat HDZ-a i veliki neuspjeh bivših SDP-ovaca

S obzirom na to da su na ovim parlamentarnim izborima hrvatski birači prvi put dobili mogućnost dati nekom kandidatu preferencijalni glas, iz privremenih rezultata izbora vidljivo je da su ti glasovi u većini odlazili nositeljima stranačkih lista po izbornim jedinicima, no nekolicina kandidata s triju vodećih stranačkih izbornih lista ipak će u Sabor ući zahvaljujući, prije svega, preferencijalnim glasovima, a među njima je i čelnik Mosta Božo Petrov. Petrov je u 10. izbornoj jedinici bio na posljednjem, 14. mjestu, ali je zato dobio 59,70 posto preferencijalnih glasova onih koji su u toj izbornoj jedinici glasali za Most. Zahvaljujući preferencijalnim glasovima, u Hrvatski sabor ulazi i dosadašnja ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, koja je na listi koalicije Hrvatska raste u 2. izbornoj jedinici bila na osmom mjestu i osvojila 10,91 posto preferencijalnih glasova. Na isti način u Sabor ulazi i njezin stranački kolega i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, i to s posljednjeg mjesta u 3. izbornoj jedinici, s dobivenih 16,54 posto preferencijalnih glasova. Izborna noć je u cjelini bila jako dobra za HNS, koji bi u ovom sazivu Sabora ponovno trebao imati 12 mandata, što je jednko kao i u prošlom. Za razliku od njih, SDP će u novom sazivu imati čak 21 zastupnika manje nego u protekle četiri godine.

Preferencijalni glasovi u Sabor dovode i Stevu Culeja, koji je bio na osmom mjestu liste Domoljubne koalicije u 5. izbornoj jedinici, a osvojio je 10,88 posto preferencijalnih glasova. Tu su iz iste koalicije i Dražen Barišić, koji se nalazio na osmom mjestu u 6. izbornoj jedinici te je dobio 12,07 posto glasova, te Ivan Kirin, koji je na sedmom mjestu u 8. izbornoj jedinici, a osvojio je 10,94 posto preferencijalnih glasova. Upravo je Kirin zanimljiv jer je riječ o uglednom riječkom liječniku i članu HSP-a Ante Starčević te je zbog njegova uspjeha HDZ izgubio jedno mjesto u Saboru.

I dok su neki zahvaljujući preferencijalnim glasovima uspjeli ući u Hrvatski sabor, neki nositelji lista vodećih stranaka doživjeli su teške udarce, iako su na kraju ušli u parlament. Prije svega to se odnosi na prvog na listi HDZ-a u 6. izbornoj jedinici Dražena Bošnjakovića, koji je jedva ušao u Sabor iako je bio na prvome mjestu. Naime, HDZ je u toj izbornoj jedinici osvojio pet mandata, a čak četiri kandidata osvojila su više od deset posto preferencijalnih glasova. Goran Marić, Gordan Jandroković, Ivo Žinić i Dražen Barišić dobili su potporu birača, dok je Bošnjaković osvojio samo pet posto preferencijalnih glasova.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u 9. izbornoj jedinici predvodio je dominantnu Domoljubnu koaliciju, koja je tu osvojila gotovo 50 posto glasova, dok je sam Karamarko osvojio ogromnih 42.925 preferencijalnih glasova, daleko ispred zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete koji je osvojio 11.167 preferencijalnih glasova. No u samom Zadru, inače Karamarkovu rodnom gradu, Kalmeta je nadjačao svog stranačkog šefa te osvojio 4847 preferencijalnih glasova, naspram Karamarkovih 3750.

Uspjeh je, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, zabilježio i kontroverzni umirovljeni general Željko Glasnović, koji je na listi HDZ-a u dijaspori osvojio čak 30 posto preferencijalnih glasova te je iz Sabora „izbacio“ načelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića koji je bio treći na listi te je očekivao mjesto u hrvatskom parlamentu. Zanimljiv je i podatak iz 4. izborne jedinice, gdje je župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić osvojio 13 posto preferencijalnih glasova, dok je nositelj liste i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić osvojio samo pola posto više. Iako neki mediji pišu o velikom uspjehu Milijana Brkića u 4. izbornoj jedinici, činjenica je da Brkić nije ostvario veliku razliku u odnosu na SDP te je HDZ u toj izbornoj jedinci osvojio samo jedan mandat više od koalicije Hrvatska raste. Kada se tome pridoda i katastrofalan rezultat HDZ-a u Osijeku, gdje je SDP-ova koalicija osvojila pet posto više glasova od HDZ-ove koalicije, može se reći da je Brkić jedno od većih izbornih razočaranja HDZ-a.

U koaliciji Hrvatska raste sličnih anomalija nije bilo, ali se u stožeru SDP-a moglo čuti da su razočarani rezultatima u Dalmaciji, odnosno, u 10. izbornoj jedinici, gdje su očekivali barem jedan mandat više i smatraju da bi bolje prošli da je prvi na izbornoj listi u toj jedinici bio Boris Lalovac. Isto tako zanimljivi su i rezultati u 5. izbornoj jedinici gdje je ministar branitelja Predrag Matić prikupio više preferancijalnih glasova od ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

Znaimljivi su i rezultati u Omišu i Metkoviću, gdje je HDZ-ova koalicija pobijedila Most, iako su u tim gradovima na vlasti upravo čelni ljudi Mosta, gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić i gradonačelnik Metkovića Božo Petrov. HDZ je u Metkoviću dobio 44,33 posto glasova, dok je Most dobio 35,97 posto. U Omišu ta je razlika bila još i veća jer je HDZ osvojio 43,16 posto, a Most 32,22 posto glasova. Unatoč tim porazima, najviše razloga za zadovoljstvo imaju baš u Mostu jer o njima ovisi tko će sljedeće četiri godine vladati Hrvatskom.

 

OZNAKE:

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)