Odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik o heroinu i pljačkaš banke, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama, bez prošlosti, bez nade, bez imena, danas je proslavljeni pisac. Gregory David Roberts, čiji je roman prvijenac“Shantaram” – preveden na 30 jezika u sto zemalja – prodan u milijunima primjeraka, ekskluzivno za Nacional priča svoju životnu priču koju je isprepleo s izmišljenim likovima u romanu, nedavno objavljenom i u Hrvatskoj, u izdanju Frakture.

[quote_box_center]

  • Odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik o heroinu i pljačkaš banke danas je proslavljeni pisac.
  • Gregory David Roberts, čiji je roman prvijenac “Shantaram” – preveden na 30 jezika u sto zemalja – prodan u milijunima primjeraka, ekskluzivno za Nacional priča svoju životnu priču.

[/quote_box_center]

gregory-david-roberts
Gregory David Roberts, bivši kriminalac i ovisnik koji je postao humanitarac.Foto: Guliver/ Getty Images

Gregory David Roberts rođen je u Melbourneu 1952. Nakon razvoda braka i gubitka skrbništva nad kćeri taj daroviti student i pisac postao je ovisnik o heroinu te se upustio u niz pljački banaka, za koje je bio osuđen na devetnaest godina tamnice. Godine 1980. bježi iz jednog od najstrože čuvanih australskih zatvora, Pentridgea, koji je zatvoren 1997. godine. Nakon bijega skrivao se u Novom Zelandu, Aziji, Africi i Europi. Deset godina boravio je u Bombayu (današnji Mumbai), gdje je otvorio besplatnu kliniku za stanovnike slama, bavio se krivotvorenjem i švercom te je u jednom od klanova bombayske mafije služio kao revolveraš i ulični vojnik. Godine 1990. uhvaćen je u Frankfurtu i izručen Australiji, gdje je odslužio ostatak zatvorske kazne, od čega je dvije godine proveo u samici. Roman “Shantaram” počeo je pisati u zatvoru, a njegov svjetski uspjeh nakon što je izašao na slobodu promijenio mu je život. Autor je i scenarija, zajedno s Ericom Rothom, za istoimeni film koji će se snimati u produkciji Johnnyja Deppa, Brada Greya i Grahama Kinga, s australskim glumcem Joelom Edgertonom u glavnoj ulozi. Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, Gregory David Roberts dobio je od majke svog prijatelja u Indiji, u kojoj je spoznao i raj i pakao.

“SHANTARAM” JE PRIČA O LINU, pljačkašu banke i bivšem heroinskom ovisniku koji pobjegne iz australskog zatvora i završi u Bombayu. Izgubio je skrbništvo nad kćeri, razveo se… Unatoč tome što je priča glavnog lika vrlo slična Robertsovoj osobnoj priči, ipak nije riječ o posve autobiografskom romanu, kaže autor za Nacional. “Sva su iskustva u romanu istinita. Svi su likovi izmišljeni, kao i dijalozi. Ne postoji sličnost sa stvarnim osobama, osim one s naratorom. Čak i narator samo ima sličnost sa mnom. U tih deset godina tijekom kojih sam živio kao bjegunac, s ucijenjenom glavom, bio sam drugačiji od Lina: bio sam puno pristojniji, ali i puno opasniji.”

Roberts je objasnio i što ga je inspiriralo da napiše ovakav roman, u kojoj se njegova osobna priča isprepliće s izmišljenim likovima u Bombayu.

“KAD SAM IMAO 30 GODINA i bio mladi pisac koji je pokušavao prodati priču u časopisima, pročitao sam ‘The Razor’s Edge’ Somerseta Maughama, koji mi je još uvijek jedan od najdražih pisaca. U tom romanu Maugham je dozvolio da njegov vlastiti život bude u interakciji s izmišljenim likovima. On je bio jedan od likova, pisac W. Somerset Maugham, u vlastitom romanu.

Pisao sam priče od trenutka kad sam naučio pisati. Sviđalo mi se pisati priče, kao i čitanje. Pročitao sam čitave opuse 50 autora do svoje dvadesete. Kad sam pročitao taj Maughamov roman, to je moj mladi spisateljski život okrenulo u novi kut, prema drugačijim zvijezdama. Maugham je razbio četvrti zid fikcije: postao je lik u vlastitim snovima.

Desetljećima sam lunjao ususret tom iskušenju Somerseta Maughama: zaroniti samog sebe u svijet fikcije koji si sam stvorio. To je 3D igra virtualne stvarnosti koju igraš u prvom licu: nešto poput toga da si Holodeck u ‘Zvjezdanim stazama: Voyager’, za one koji su gledali seriju”, priča autor. Dodao je da je, nakon što je odlučio da tema romana bude bijeg iz zatvora – jer u romanu je zapravo svaki lik u svojevrsnom bijegu – događaje iz svog života, kad je bio krijumčar te krivotvoritelj putovnica, odabrao kao veslo radnje.

“Te godine bijega sadržavale su u sebi dovoljno pustolovine, bijega, bitaka, bratstva, druženja i ljubavi, da bi nosile temu egzila. S obzirom na to da je to bio moj prvi roman koji sam pisao na slobodi, nakon što sam izgubio toliko toga u tim godinama, želio sam da ‘Shantaram’ bude veliki roman.”

S OBZIROM NA SLIČNOST LINA S ROBERTSOM, nameće se pitanje tko je zapravo Lin, posebno zato što je glavni lik romana, iako je učinio neke loše stvari, zapravo prilično dobar čovjek.

“Postoji rečenica u romanu ‘Ne postoje loši ljudi. Stvari koje ljudi rade su dobre ili loše, ne ljudi.’ Ljudi rade dobre stvari. Ljudi rade loše stvari. Neki rade toliko puno loših stvari da o njima razmišljamo kao o lošim ljudima, ali to nije istina: oni su ljudi koji rade loše stvari. Odležao sam puno godina u zatvoru, bio u bandama, lutao s krijumčarima, ali i sa sveučilišnim profesorima, policajcima i bankarima i nikad nisam upoznao čovjeka kojeg se nije dalo spasiti, ako je bio dovoljno voljen. Što se tiče Lina, on je čovjek koji je izgubio čast, spalio sve mostove koji su ga vodili kući te je u potrazi za ljubavi i spasenjem u Bombayu.”

MNOGO JE REČENICA INSPIRIRANIH DUHOVNOŠĆU u “Shantaramu”, romanu koji u Hrvatskoj ruši sve rekorde prodaje i mjesecima ne silazi s ljestvica najpopularnijih knjiga. Roberts kaže da pisci nikad ne umiru, sve dok ih ljudi citiraju te objašnjava da je rečenicama poput “Ponekad volimo samo s nadom. Ponekad plačemo sa svime osim suzama”, želio čitatelje nagraditi.

“To je moja prilika da to podijelim. Zahvalan sam svemiru na drugoj prilici. Trgovina, razmjena, biznis s knjigama i čitateljima, elegantan je susret misli, spajanje moždane mreže, poput svih drugih mreža. To je prekrasna misao, ona pisca i čitatelja, ogromna u djelokrugu interesa i precizna do detalja: velika misao s kojom smo svi povezani. A sad je knjiga i u Hrvatskoj. Prekrasno”, kaže 62-godišnji Roberts. “Postoje neki usponi, to je super, ali i neki padovi, što nije tako super. Ali uvijek postoji neka mjera za pokoru, kad napravimo nešto dobro. Pokušajte podsjetiti sebe i svoje kolege da je, primjerice, umjetnost izdavaštva te izdavanje umjetnosti plemenit posao. Riječ definira, opisuje, nosi u srcu, interpretira i proklamira našu slobodu. Napisana riječ, doslovno, jest naša sloboda. Promjena u riječi u ustavu daje pravo ili uskraćuje slobodu. A jedini način na koji možemo očuvati slobodu misli pisca-čitatelja je slobodna razmjena slobodnih ideja. Riječi. Knjige”, priča autor i kaže da ono što radiš u i oko knjiga nije izraz civilizacije; to jest civilizacija.

U ROMANU “SHANTARAM” LIN OTKRIJE da postoje samo tri važna pitanja: “odakle smo?, zašto smo ovdje? i kamo idemo?“. Pisac otkriva da je i on sam, baš kao i lik u njegovu romanu, pronašao odgovore na ta pitanja.

“Mi ljudi imamo sudbinu jer imamo neevolucijsko znanje i možemo promijeniti vlastito ponašanje. Učimo o tome kako stvari funkcioniraju, svugdje u svemiru. Možemo sami sebe promijeniti: možemo se prestati svađati i boriti i biti pohlepni, ako nas ima dovoljno koji to želimo. Predložio bih da s tim počnu kompanije koje ne plaćaju porez.”

U knjizi Roberts kaže da je povijest nenaseljeni otok. Kad je riječ o njegovoj vlastitoj prošlosti, ističe da osjeća žaljenje. “Žalim za svakom ružnom stvari koju sam napravio. Ali žaljenje nije loše. Žaljenje je ruka na kormilu koja ti ne dozvoljava da ponovno zalutaš u opasne vode. Ako poznajete nekoga tko ni za čim ne žali, baš ničim, kleknite ispred njega ili bacite mrežu preko njega. Samo sveci i grešnici ni za čim ne žale.

Jedna od stvari koju sam naučio iz svoje prošlosti jest da se sve vraća i sve se plaća, a katkad se vraća u automobilu prepunom opasnih dečki koji su sretni što te vide, ali ne iz dobrih razloga. Radite razna sranja, karma vam zalupi vrata po prstima. Srećom, obratna je situacija isto tako istinita: dobra sranja koja radite, posebno dobra sranja od kojih nemate koristi, vraćaju vam se u afirmaciji sinkroniziranoj s otkucajima vašeg srca. Kad činimo dobro, svemir uvijek primijeti i na neki nam način da do znanja da si na pravom putu.”

On se u jednom trenutku, kaže, morao početi suočavati s vlastitom prošlošću, a to nije bilo nimalo lako.

“Znam da mnogi pričaju o opraštanju samome sebi i ljubavi prema sebi. Mislim da su riječi oprost i ljubav prelijepe za takve stvari. Oprost, isto kao i ljubav, trebaju bar dvije stvari ili osobe. Ljubav znači spajanje na najdublji način; potrebne su bar dvije osobe za spajanje. Ako nema spajanja, riječ je samo o sviđanju. Stoga, služio sam kaznu više godina u zatvoru i proveo desetljeća boreći se da postanem bolji čovjek, čovjek vrijedan ljubavi i jednog dana, zapravo vrlo nedavno, svemir mi je pružio riječi kojima sam se nadao, a rekao ih je sadhu (sveti čovjek u hinduizmu): ‘Dovoljno si patio. Svi su ti grijesi oprošteni’. Nisam ga tražio da izgovori te riječi. Pogledao me i izrekao ih.”

humanitarac
Oprah Winfrey posjetila je slam u Mumbaiju,gdje Gregory David Roberts brine o najsiromašnijima.Foto: Guliver/ Getty Images

NAKON VELIKOG ŽIVOTNOG ISKUSTVA, Roberts ima mnoge savjete. “Kad pogriješiš, nemoj odustati od borbe da to ispraviš. Ovo je ono što znam: 1. uzdigni se: uvijek uzmi viši položaj, gdje god ga vidiš. 2. I to će proći: zaista će proći, bez obzira na to kako je loše. Jednog dana neće ti smetati više od lista na rijeci. 3. Poštuj bez straha: zasluži poštenje i smiri svoje strahove gdje možeš. Pravo poštovanje može se zaslužiti poniznošću, povjerenjem, mudrošću i dobrotom: svaka druga stvar koja se naziva poštovanjem samo je strah u odijelu. Nikad ne nameći strah drugima, osim ako štitiš nemoćne. Strah koji namećeš drugima uvijek ti se vraća deseterostruko. 4. Govori istinu: istina te može zasramiti, ali ako ju uvijek govoriš, ne može te izdati. 5. Budi spreman: ako si pogriješio i želiš to ispraviti, vjerojatno si ratnik a da to ni ne znaš. Društva trebaju ratnike: hrabre muškarce i žene koji će uskočiti u pomoć bespomoćnima. Budi u formi, izoštri svoje vještine, čitaj što više možeš. Pozitivno se povezuj s drugima iz zajednice. Budi pošten, iskren, pozitivan i kreativan u svemu što misliš, govoriš ili radiš. Postani pouzdan, vjeran, častan čovjek kojem ljudi vjeruju. Ne gubi kontrolu nad svojom voljom. Ostani trijezan u svakoj situaciji koja uključuje druge ljude. I prije ili kasnije, društvo koje zavoliš trebat će tvoju hrabrost i odlučnost. Kontroliraj svoj život. Nemoj dati životu da upravlja tobom. Nikad nije kasno da svladaš svoj život, izvježbaš mišiće svoje volje i upumpaš krv hrabrosti kroz svoje srce. Nikad ne odustaje od borbe za slobodom mišljenja, tijela i duha.”

U “SHANTARAMU” ROBERTS puno piše o novcu i kaže da novac nije izvor zla, već je zlo izvor novca. Novac se, kaže, ne može zaraditi na čist način jer uvijek netko pati.

“Više smo poput bonoba nego čimpanze, iako se i ljudi i bonobi ponašaju kao čimpanze kad su pod stresom. Nismo agresivna, kompetitivna stvorenja koja se međusobno jedu. Mi smo stvorenja koja surađuju. Toliko surađujemo da je cijela planeta postala naš hranidbeni lanac. Nijedna vrsta od nas nije sigurna zato što smo stvorenja koja najviše surađuju.

Novac. Svima je poznata tužna, ružna istina. Najbogatijih pet posto ljudi ukralo je bogatstvo od onih koji plaćaju poreze koji održavaju državu, a zato što je sve bogatstvo u poreznim utočištima naše su se ekonomije smežurale na ništa više nego na rat siromašnih. Svi znaju da bi stvari puno bolje funkcionirale ako bi kradljivci poreza bar malo više podijelili svima. Zato su svi na ulicama.”

Pitali smo ga može li se to promijeniti. “Način na koji možemo krenuti prema naprijed jest taj da živimo u društvima koja stvaraju profit, nikad ne iskorištavaju ljudi ili okoliš, plaćaju poreze i dijele sa zajednicom koja to omogućuje. Dok se to ne dogodi, novac je samo nafta u papirnatom obliku”, govori Roberts koji završava nastavak “Shantarama” koji baš kao i hit prvijenac piše dugo, s pauzama već deset godina. Zove se “The Mountain Shadow”, a za koji mjesec bit će u rukama izdavača.

Komentiraj

FOTO:Guliver/ Getty Images
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture