Najozbiljniji kandidat za novog šefa HDZ-a za sada je odustao od kandidature, ali više ne krije kako smatra da je Karamarkova politika potrošena, neuspješna i štetna za stranku u kojoj sve više ljudi vjeruje da su novi izbori neminovni

Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u Europarlamentu, samo je privremeno odustao od kandidature za predsjednika HDZ-a i to isključivo zato što smatra da na nove unutarstranačke izbore unutar HDZ-a neće biti potrebno dugo čekati. Plenković, koji zapravo smatra da je Karamarkova politika potrošena, neuspješna i štetna, misli da takva politika vodi u prijevremene izbore, kako u državi, tako i u HDZ-u. I to je jedini razlog zašto prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko uoči skorih unutarstranačkih izbora za još jedan mandat na funkciji predsjednika HDZ-a, neće imati protukandidata. To su Nacionalu otkrili visoki izvori iz HDZ-a.

“Plenković se inicijalno, ali samo privremeno, povukao iz ove bitke jer će svaka sljedeća situacija nakon ove za njega biti čisti zicer – volej nakon centaršuta”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz HDZ-a.

Obrazlažući svoju odluku o odustanju u intervjuu Večernjem listu, Plenković je poručio: “Običaj u HDZ-u da se stranački izbori održavaju otprilike pola godine nakon parlamentarnih izbora, slijedi jednostavnu političku logiku: ako smo na vlasti – nastavljamo s postojećim vodstvom, a ako smo u oporbi – tražimo nova rješenja.” Tu izjavu su unutar dijela HDZ-a protumačili kao Plenkovićevo predviđanje da aktualna vlada neće dugo trajati, a u tom slučaju morali bi se raspisati i novi unutarstranački izbori.

PLENKOVIĆ JE I RANIJE VIŠE PUTA GOVORIO da za njegovu kandidaturu za čelno mjesto u stranci ima dovoljno vremena. Nije nikakva tajna da Plenković i Karamarko imaju dijametralno suprotne poglede na politiku, da su njihovi odnosi prilično zategnuti te se odvijaju samo na razini “minimalne nužne snošljivosti”, ali Plenković je do sada izbjegavao bilo kakvo kritiziranje Karamarka, bilo službeno, bilo neslužbeno. U intervjuu Večernjem listu također se ustezao direktno napasti Karamarka, ali je rečenice formulirao tako što je između redova jasno poručio da je Karamarkova politika potrošena, neuspješna i štetna.

“ČVRSTO VJERUJEM DA SE HDZova PROGRAMSKA PLATFORMA treba recentrirati i usidriti u politički mainstream narodnjačkog i demokršćanskog desnog centra te prioritetno usmjeriti na gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Takav HDZ želi većina naših članova i birača, ali i potencijalnih birača”, rekao je Plenković, uz konstataciju da je rezultat Domoljubne koalicije na parlamentarnim izborima bio ispod očekivanja te da su i vodstvo i većina članova HDZ-a svjesni propusta, ali i poruka koje su im birači poslali.

Isto tako, jasno je rekao da smatra kako HDZ svojom postojećom politikom ne može privući nove glasače, odnosno da su rezultati izbora pokazali “krajnji domet dosadašnjeg koncepta vođenja stranke”. Rekao je da je Domoljubna koalicija dobila povjerenje otprilike sličnog broja birača kao i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u prvom krugu predsjedničnih izbora, a da bi se privukao veći broj glasača, HDZ se treba pozicionirati kao stožerna državotvorna stranka tradicionalnog, umjerenog, otvorenog i europskog desnog centra. Drugim riječima, Plenković je jasno poručio da je današnji HDZ daleko od svega navedenoga.

  • ‘PLENKOVIĆ SE SAMO PRIVREMENO povukao iz ove bitke jer će svaka sljedeća situacija nakon ove za njega biti čisti zicer – volej nakon centaršuta’, tako je situaciju opisao visoki izvor blizak vrhu HDZ-a

Iako je poželio Vladi sve najbolje, optimizam u pogledu funkcioniranja Vlade i koalicije s Mostom nije se mogao iščitati ni između redova. Stoga drugi dio scenarija “ako smo na vlasti – nastavljamo s postojećim vodstvom, a ako smo u oporbi – tražimo nova rješenja” možda neće trebati dugo čekati.

ČINJENICA JEST DA JE HDZ NA VLASTI, ali funkcioniranje te vlasti iz dana u dan dolazi u pitanje, a odnosi su do te mjere napeti da prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko preko medija poručuje premijeru Tihomiru Oreškoviću kako on više neće dopustiti odugovlačenje s odlukama, poput onih o imenovanju ministra branitelja ili smjeni čelnika SOA-e. U intervjuu Jutarnjem listu Karamarko je više puta to nedvosmisleno ponovio, no i iz njegovih drugih javnih istupa može se primijetiti da ga cijela ova situacija frustrira do te mjere da više uopće ne može kontrolirati svoje izjave i činjenicu da je u odnosu na Oreškovića nemoćan, osim ako donese političku odluku da ga smijeni. Iz redova HDZ-a plasirana je tako u Nedjeljnom Jutarnjem listu, koji je izašao samo dan nakon Karamarkova intervjua, znakovita poruka kako će, u slučaju da se Orešković nastavi ponašati kako se ponaša, uslijediti njegova smjena. Doduše, umjesto riječi smjena, HDZ-ovci su upotrijebili izraz “rastava braka”. Nisu, međutim, utvrdili tko bi došao na Oreškovićevo mjesto i ako bi to bio Karamarko, bi li mogao računati na podršku Mosta. Umjesto toga, prijeti se novim saborskim “udavačama”, odnosno potencijalnom koalicijom s HNS-om, što je spin koji se u medijima vrti već duže od mjesec dana. Čak i da dođe do takve neprincipijelne koalicije, morao bi se razvrgnuti sporazum s Mostom i postaviti novi ministri iz kvote HNS-a. To bi Vladi dodatno oduzelo vrijeme i izazvalo revolt već ionako iznervirane javnosti.

U TAKVOJ KONSTELACIJI ODNOSA i političkih snaga, puno bi izgledniji bili novi parlamentarni izbori koje bi i oporba i javnost sigurno tražili. Kako bi u tom slučaju HDZ i HNS svojim biračima objasnili zašto su nakon “rastave” HDZ-a i Mosta htjeli sklopiti “politički brak” s onima koje su do jučer nazivali jugofilima i nenarodnom vlašću, a ovi njih krajnjim desničarima i širiteljima mržnje, netrpeljivosti i straha u društvu? Teško.

A na takav scenarij, koji bi uključivao prijevremene izbore, očito računa Andrej Plenković. Ako bi Karamarko ponovno vodio HDZ u moguće prijevremene parlamentarne izbore, umjerenjaci unutar HDZ-a predviđaju da bi stranka tada definitivno izgubila i završila u oporbi. Tada bi bilo nevažno bi li Karamarko sam dao ostavku na funkciju predsjednika stranke ili bi čekao nove unutarstranačke izbore koji se, prema statutu, moraju raspisati u roku od šest mjeseci od parlamentarnih. A sve to vrijeme Plenković mirno čeka rasplet situacije, koncentriran na svoj odgovoran i za hrvatske prilike astronomski plaćen posao u središtu EU-a.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.