Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u petak kako pitanje upozorenja Europske komisije Hrvatskoj zbog neusvajanja direktive o pojeftinjenju izgradnje infrastrukture za brzi internet treba rješavati tehnička Vlada, a da će se o tome očitovati kada za to dođe vrijeme.

Hrvatska je jedna od 19 zemalja Europske unije koje je Komisija upozorila zbog toga što još nisu u nacionalno zakonodavstvo prenijele direktivu kojoj je cilj smanjiti troškove izgradnje širopojasne mreže za 30 posto.

Riječ je o nizu mjera koje je Komisija predložila u ožujku 2013. s ciljem smanjenja troškova uspostave komunikacijskih mreža velike brzine za 30 posto, koje su sve države članice u svoja zakonodavstva trebale prenijeti do 1. siječnja ove godine. Njih 19 koje to još nisu učinile dobile su posljednje upozorenje, a sada imaju rok od dva mjeseca u kojem mogu obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a.

Odgovarajući na pitanja novinara tijekom konferencije “Dan velikih planova”, Plenković je rekao da se time treba baviti trenutna Vlada, a da će svoj stav dati kada za to dođe vrijeme.

“To neka rješava trenutna tehnička vlada. Imaju sve ovlasti za to, kao što kvalitetno rade u korespondenciji s Europskom komisijom kada je riječ o zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima, a kada dođe vrijeme vrlo ćemo jasno dati svoj stav”, izjavio je Plenković.

Na isto pitanje ministar financija Zdravko Marić odgovorio je da je pitanje što tehnička, ali i bilo koja druga vlada tu može učiniti.

“Mi smo tržišno-socijalno gospodarstvo. Vlada nastoji u onom segmentu za koji je zadužena i gdje je odgovornost njena, dakle prije svega u poreznom i neporeznom dijelu, napraviti porezno rasterećenje i mislim da će to biti jasan signal i poruka i ostalim segmentima hrvatskog gospodarstva da mogu napraviti dodatni iskorak i krenuti u tom smjeru. Mislim da su ove preporuke koje smo dobili od EK jasan signal među ostalim i na tom području”, izjavio je Marić.

Uz Hrvatsku, EK je upozorila Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Veliku Britaniju. Ne obavijeste li te zemlje Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a, EK može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i predložiti novčane kazne.

Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj povezivosti, koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi.

Svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mb/s, s mogućnošću prelaska na Gb/s, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije.

Komentiraj

FOTO:Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.