Hrvatska policija je sposobna sama nadzirati našu granicu i ne treba joj dodatna pomoć europske agencije za nadzor granica Frontexa, koji treba biti raspoređen na prvim vanjskim granicama EU-a, izjavio je u srijedu u Salzburgu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Naša je suradnja s Frontexom odlična, znate da Fronexov zrakoplov iz Zadrana nadzire cijeli prostor jugoistoka Europe. Što se tiče snaga Frontexa koje bi trebale ići na jugoistok Europe, mi mislimo da oni trebaju ići na vanjsku granicu, pojačati one zemlje gdje je propusnost veća. Mi smo, što se naših sposobnosti tiče, tu vrlo jaki i kvalitetni i ne vidim da hrvatskoj policiji treba dodatna asistencija”, rekao je Plenković u Salzburgu, gdje se održava neformalni sastanaka šefova država ili vlada zemalja članica EU-a te summit čelnika iz redova EPP-a.
Glavne teme summita su pitanje migracija i Brexit.
Komisija je prije nekoliko dana predložila znatno jačanje Frontexa kako bi ta granična agencija postala prava Europska obalna i granična straža. Predloženo je povećenje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih tisuću i pol na 10 tisuća pripadnika do 2020. Pripadnici Europske granične i obalne straže mogli bi, po prijedlogu Komisije, provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti provjeru identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici, kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Južne članice EU-a skeptične su prema tom prijedlogu jer bi mogao zadirati u suvereno pravo država članica da kontroliraju svoje granice.

foto HINA / Edvard ŠUŠAK/ es

Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je u intervjuu za Der Standard objavljen u srijedu da su “Italija, Grčka i Španjolska protiv ideje da se od europske agencije za granice naprave snage koje bi se raspoređivale na granicama EU-a”.
“Nekoliko zemalja članica su skeptične prema zamisli da se mandat europske agencije za zaštitu granica proširi. Moramo ih uvjeriti”, rekao je Kurz.
Plenković je istaknuo da se problem migracija mora rješavati na izvorištu. “To je dugoročno jedini održivi put”, rekao je, dodajući da cjeloviti pristup migracijskom pitanju uključuje čvršću vanjsku granicu, a to za one koji se nalaze na istočnomediteranskoj ruti znači poštovati dogovor s Turskom, jačati granice između Grčke i Turske  i između Grčke i Makedonije, otkuda ilegalni migranti preko Srbije i BiH kreću prema Hrvatskoj.
“Jačamo naše sposobnosti, šest i pol tisuća policijaca je na hrvatskim granicama i na taj način dajemo naš doprinos. Što se tiče obveza koje smo preuzeli u pogledu  premještaja i preseljenja izbjeglica mi kod toga stojimo bez ikakvih dilema. Redovito uplaćujemo i sada ide peta tranša za Tursku i ostaje nam još jedna i sve skupa će biti skoro šest milijuna eura, što je s obzirom na veličinu naše zemlje vrlo solidno. Mislim da smo se pokazali konstruktivnim i ozbiljnim kao i u pogledu sekundarnih migracija unutar EU-a”, rekao je Plenković.
Na pitanje kako bi se postavio ako u Europskom vijeću dođe do glasovanja o inicijativi Europskog parlamenta da se protiv Mađarske pokrene postupak po članku 7 Ugovora o EU-u, koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa, Plenković je rekao da je o tome sve rekao danas u Hrvatskom saboru.
“Danas sam sve odgovorio u Hrvatskom saboru. Ovo je tek inicijativa koja je daleko od formalne procedure”, rekao je.

Glasovanja HDZ-ovih europarlamentaraca protiv izvješća o Mađarskoj Plenković je u Saboru opravdao time što taj postupak nije pokrenula Europska komisija već zastupnici jedne političke skupine.

Rekao je da i na summitu EPP-a neće biti riječi o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i njegovoj stranci Fidesz, koja je članica EPP-a.
Na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta većina zastupnika EPP-a glasovala je za izvješće u kojem se traži pokretanje postupka protiv Mađarske, a troje zastupnika HDZ-a glasovali su protiv.

Komentiraj