Andrej Plenković u završetku kampanje na predizbornim skupovima HDZ-a pokazat će uz sebe istaknute članove Europskog parlamenta, čime želi istaknuti da je kao lider naglašeno proeuropski orijentiran i nema dileme oko pravca u kojem će povesti HDZ

Andrej Plenković nema namjeru javnosti povjeravati detalje svog privatnog života, a naročito ne detalje koji se tiču njegova odnosa prema vjeri, što bi on, prema mišljenju nekih svojih političkih suparnika, kao lider stranke koja se predstavlja demokršćanskom trebao učiniti. “Plenković to smatra duboko intimnim dijelom svog života te nema namjeru na tomu skupljati bilo kakve političke bodove niti se tako približavati svom biračkom tijelu. Budite sigurni da ima sve sakramente, da se crkveno vjenčao, ali njegov politički stil nije takav da bi se time išao politički posebno profilirati”, izjavio je za Nacional izvor iz vrha HDZ-a. Iako u HDZ-u ustrajavanje na tim temama doživljavaju kao pitanje prvorazrednog političkog i osobnog neukusa onih koji bi na tomu insistirali, neki njegovi politički suparnici u toj suzdržanosti također vide prostor propitivanja njegove vjerodostojnosti. “Plenković o nekim temama namjerno dozirano govori, a za takvo što očito postoje i neki dubinski razlozi. Lako je moguće da postoje i neki dijelovi njegove biografije koje on s razlogom prešućuje”, izjavio je Nacionalu izvor blizak vrhu SDP-a.

ISTI IZVOR NAVODI DA JE PLENKOVIĆ progovorio o svojoj imovinskoj kartici tek nakon što je suočen s naglašenim medijskim interesom i pritiscima političkih suparnika. U nedjelju navečer Andrej Plenković kontaktirao je novinarku tportala Helenu Puljiz, koja je nekoliko dana bila bez odgovora na pitanje o Plenkovićevoj imovinskoj kartici, te je u izravnom razgovoru informirao o tim detaljima. Plenković je izjavio da posjeduje dvoetažni stan od 187 četvornih metara na zagrebačkoj adresi Vinogradi 80 u sjevernom dijelu Zagreba. Tportal je prenio sljedeću Plenkovićevu izjavu: “Stan na adresi Vinogradi 80, u kojem živim sa suprugom i sinom, jedina je nekretnina u našem vlasništvu. Kupio sam ga 2003. i platio 201.000 eura, a kupljen je od prodaje obiteljske imovine i dijelom od mojih tadašnjih prihoda od nesamostalnog rada. Kako sam nekoliko godina živio u inozemstvu, stan je bio u najmu. Riječ je o zgradi s četiri stana. Moj stan nalazi se na trećem i četvrtom katu, a ima i potkrovlje. Kad se odbije površina koju zauzima stubište, stvarno korisna stambena površina zapravo je 130 m2. Imamo dnevni boravak s blagovaonicom, tri sobe, dvije, tri terase, kupaonicu i WC. Potkrovlje ima 27 m2.” Plenkovićeva supruga Ana Maslać Plenković vlasnica je osobnog automobila Passat iz 2011. Osim toga, ni on ni supruga nemaju ništa osim svojih redovitih mjesečnih primanja. Plenković je zastupnik na bazičnoj plaći od 8.000 eura u Europskom parlamentu, a supruga je voditeljica saborske Službe za pravne poslove i ljudske potencijale. Vlasnik je i 60 dionica Hrvatskog Telekoma, on i supruga nisu zaduženi kreditima, a tvrde da nemaju ni ušteđevine, već jedino ono što ostane na njegovu računu od europarlamentarne plaće. Izgleda da to nije vrijedno spomena.

  • ‘PLENKOVIĆ NE ŽELI GOVORITI o detaljima svog odnosa prema vjeri jer to smatra duboko intimnim dijelom života na kojem nema namjeru skupljati političke bodove. Njegov politički stil nije takav’

Do pojačanog interesa javnosti i političkih suparnika Plenković pitanje imovinske kartice nije smatrao važnim i presudnim.

OD 1. SRPNJA 2013. PLENKOVIĆ je službeno preuzeo dužnost člana Europskog parlamenta. Tada je mandat u Hrvatskom saboru stavio u mirovanje, a umjesto njega zastupnik je postao gradonačelnik Karlovca Damir Jelić. Plenković već duže vrijeme prima plaću zastupnika u Europskom parlamentu, koja se u hrvatskim prilikama smatra izdašnom pa je mogao uštedjeti znatna financijska sredstva, što bi moglo biti interesantno hrvatskoj javnosti i posredno otkriti neke njegove potrošačke navike. “Plenković je nedavno kontaktirao Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa s namjerom da ponovo objavi svoju imovinsku karticu, ali mu je poručeno da se to ne može učiniti preko noći, da se za to trebaju ostvariti zakonski uvjeti, ali i da to tehnički nije najjednostavnije”, izjavio je za Nacional izvor blizak vrhu HDZ-a. Njegovi politički suparnici tvrde da se radi o izgovoru te da je on svoju imovinsku karticu puno prije morao učiniti dostupnom hrvatskoj javnosti i javno je objaviti preko komunikacijskih kanala HDZ-a. Zbog toga je Plenkovića u Nacionalu izravno prozvao i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji tvrdi da je zapanjen time što Plenković to već ranije nije učinio.

U ZADNJEM TJEDNU PREDIZBORNE KAMPANJE Plenković će nastojati poslati poruku da je u HDZ uveo novo ozračje te da su to ozračje već počeli prepoznavati i međunarodni političari bliski toj stranci koji bi se do konca tjedna trebali pojaviti na HDZ-ovim predizbornim skupovima diljem zemlje. Na skupu u Osijeku najavljeno je da će se kao podrška Plenkovićevu HDZ-u pojaviti Manfred Weber, čelnik Ureda Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Weber je njemački političar iz Bavarske, pripadnik CSU-a. Na predizbornim skupovima u Rijeci i Puli Plenkovićevu HDZ-u podršku bi trebao dati Antonio Tajani, talijanski političar, jedan od potpredsjednika Europskog parlamenta, koji je prije obnašao visoke funkcije u Europskoj komisiji, a smatraju ga jednim od utjecajnijih političara na talijanskom desnom centru. Tajani je u više navrata davao podršku Plenkoviću za vrijeme njegovih aktivnosti u sklopu Europskog parlamenta. Držao je govore kada je prošle godine Plenković organizirao prijem za 67 sinjskih alkara u Europskom parlamentu u povodu 300. obljetnice Sinjske alke, a govorio je i na Hvaru prije par mjeseci u povodu obljetnice 2400 godina Starog grada Pharosa. U HDZ-u posebno ističu da su u Istri pozvali birače da im ukažu povjerenje i predizbornim plakatima na talijanskom jeziku. U Splitu bi se na predizbornom skupu trebao pojaviti Elmar Brok, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, kojem je Plenković potpredsjednik. Na koncu, na zagrebačkom predizbornom skupu podršku HDZ-u trebao bi dati Joseph Daul, francuski političar, također član Europske pučke stranke. Iako su neki od tih političara davali podršku HDZ-u i dok mu je na čelu bio Tomislav Karamarko, izvori bliski Plenkoviću naglašavaju da na posljednjem stranačkom saboru nije bilo takve podrške inozemnih političara te da to jasno naznačava da će novo vodstvo HDZ-a biti orijentirano proeuropski, da nema nikakve dileme kojim će smjerom stranka ići u budućnosti te da su zato spomenuti inozemni političari odlučili posvetiti svoje vrijeme konkretnoj podršci Plenkovićevu HDZ-u.

PLENKOVIĆU BLISKI IZVORI TVRDE da je on zadovoljan jer je od lipnja do danas uspio vratiti rejting stranke otprilike na razinu na kojoj je bila u studenom 2015., što smatra gotovo fenomenom nakon što je HDZ potonuo nakon odlaska Karamarka s funkcije stranačkog predsjednika. Posebno ga veseli to što Karamarka u stranci gotovo više nitko i ne spominje te što je svojim političkim stilom i porukama u stranci unio novi dah optimizma koji će, po njegovu uvjerenju, prodonijeti boljim rezultatima nego što sugeriraju razne predizborne ankete. “Plenković je u više navrata na terenu bio prisutan u vrijeme kada je stranka u očima birača padala i gubila njihovo povjerenje. On dobro zna kakvo je ozračje tada vladalo, a ono što na terenu susreće sada je potpuno drugačije. Ljudi unutar stranke naročito su dobro primili novu tehnologiju upravljanja, kao i to što se apsolutno sve odluke donose na stranačkim tijelima, a ne na privatnim kružocima”, tvrdi izvor blizak Plenkoviću.

  • PLENKOVIĆU BLISKI IZVORI tvrde da je on zadovoljan jer je od lipnja do danas uspio vratiti rejting stranke otprilike na razinu na kojoj je bila u studenom 2015., što smatra gotovo fenomenom

U HDZu SU DONIJELI STRATEŠKU ODLUKU da uoči izbora uopće ne spominju Most i njihovu potencijalnu suradnju. Plenković je uvjeren da je to dobro rješenje, a optimističan je po pitanju moguće postizborne suradnje jer dosad s predstavnicima Mosta službeno nikada nije kontaktirao te drži da će mu biti lakše izgraditi kvalitetniji odnos od onoga koji se razvio za vrijeme dok je stranku vodio Karamarko. U međuvremenu su neformalno i preko posrednika kontaktirali većinu manjih stranaka, uključujući predstavnike manjina, IDS, Stranku rada i solidarnosti, kao i HDSSB te vjeruju da imaju znatno veći postizborni koalicijski potencijal od Narodne koalicije.

Podjednaki, ako ne i veći izazovi su pred HDZ-om na unutarstranačkom planu. Izvor blizak HDZ-u tvrdi da bi se vrlo brzo nakon izbora mogla otvoriti tema sudbine zagrebačke organizacije HDZ-a. Tvrdi se da je na jednom od neformalnih predizbornih sastanaka na zagrebačkom području Davor Ivo Stier retorički upitao svoje stranačke kolege znaju li tko je stranački šef HDZ-a u Zagrebu. Kada su mu, pomalo začuđeni takvim pitanjem, odgovorili da je to Andrija Mikulić, Stier je, prema tvrdnjama izvora bliskih HDZ-u, izjavio da je zagrebački šefHDZ-a zapravo Milan Bandić.

Više izvora bliskih HDZ-u tvrdi da je vodstvo HDZ-a Grada Zagreba na gradskoj razini već u neformalnoj koaliciji s Bandićem. Uporište za takve tvrdnje nalaze u činjenici da su neki vodeći ljudi iz Gradskog odbora HDZ-a Zagreba ušli u Nadzorni odbor Zagrebačkog Holdinga te da neki članovi gradskog odbora HDZ-a preuzimaju direktorska mjesta u podružnicama ZG Holdinga. Isti izvori tvrde da bi se bolji rezultati postigli da je takav zagrebački HDZ uoči izbora bio raspušten.

Čini se da iz tih mogućih Stierovih izjava, kojima neformalno apostrofira neprirodnu neformalnu povezanost HDZ-a i Bandića, proizlazi da je vodstvo HDZ-a osvijestilo da je takav način suradnje s Bandićem neprimjeren te njegovo poimanje obnašanja izvršne vlasti ne smatraju kompatibilnim vlastitim promišljanjima. Situacija s Bandićem tek je jedna od sličnih intrigantnih unutarstranačkih tema koje će se, po svemu sudeći, otvarati gotovo usporedo s postizbornim pregovorima o mogućem formiranju vlasti. A njihov konačni ishod uvjetovat će hoće li, tko i kakvom dinamikom i unutar HDZ-a početi otvarati pitanje Plenkovićeve vjerodostojnosti.

Komentiraj

<
FOTO:Robert Anic/PIXSELL
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.