Potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta Božo Petrov smatra da Hrvatska ne smije odustati od arbitraže Ine te je u razgovoru za subotnji broj “Jutarnjeg lista” kazao da se ne može ići u rasprodaju Ininih dionica, kao ni u rasprodaju Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, jer su od strateškog interesa za državu.

“Smatram da se mora zaštititi hrvatski nacionalni interes, a Ina je po meni jedan od strateških interesa države. Tako se, osim prema Ini, treba postaviti i prema Hrvatskim vodama i šumama. Kod njih se ne može ići u rasprodaju”, odgovorio je Petrov na pitanje kakva je politika Vlade prema Ini i eventualnoj prodaji dionica Ine.

Za njega, dodaje, nije pitanje “hoće li se prodavati Ina, nego je li netko drugi izvršio svoje obveze”. “O tome treba pregovarati, a prodaja Ine bez prethodnog utvrđivanja ispunjenja obveza koje je MOL preuzeo ne dolazi u obzir. (…)  Nisu mi jasne izjave da nam ne treba arbitraža, ako nam ona ide u korist i ako nam je jedan od alata u pregovaračkom procesu. No, to je moje mišljenje, a premijer će formirati radni tim koji će voditi pregovore, a on će biti njihov nositelj”, kazao je Petrov.

Nagađanja o novim izborima “ne drže vodu” 

Most i Domoljubna koalicija čine vladajuću većinu, a čelnik Mosta je, govoreći o međusobnim odnosima te o nagađanjima u javnosti da će doći do novih izbora, kazao da ona “ne drže vodu”. “Uostalom, da su izjave o mogućim novim izborima koje Most ne želi doista ozbiljne, pitam kakav bi bio scenarij za njih. Bi li Domoljubna koalicija izašla pred birače iako je upravo ona predložila sadašnjeg predsjednika Vlade, a on uživa podršku građana? Bi li izašli na izbore, a još nisu izašli ni s jednim reformskim projektom? Mislim da ta priča ne drži vodu iako je dio unutar Domoljubne koalicije zaziva”, ustvrdio je.

Odbacuje i nagađanja da bi HNS mogao “promijeniti politički smjer” i koalirati s HDZ-om. “Bilo bi zanimljivo vidjeti tu kombinaciju. No, neće biti nikakvih preslagivanja. Vlada funkcionira dobro, ministri dobro surađuju i ubrzo će se to i vidjeti”, najavljuje.

Potvrdio je da su spremne izmjene Zakona o HNB-u i očekuje da bi za tjedan, dva trebale biti na Vladi te kaže da se njima ne dira neovisnost HNB-a, ali se omogućava uvid u njezino poslovanje, kao što je to u drugim europskim zemljama. “Dakle, monetarna politika je neupitna, ali poslovanje svake javne ustanove mora biti podložno reviziji. Kako može postojati javna ustanova koja kaže da je potrošila 40 milijuna kuna na druge stavke, a mi ne znamo koje su to stavke?! Samo želimo da revizija ima uvid u poslovanje, a istu stvar imaju Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i druge zemlje”, rekao je.

Sindikatima javnih i državnih službi, s kojima vodi pregovore oko povećanja osnovice za plaće za šest posto slijedom rasta BDP-a u dva uzastopna tromjesječja za dva i više posto i u skladu sa sporazumom iz 2009. godine koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, Petrov poručuje da država za to nema novca.

“Tri godine nam je BDP padao, a gospodarska situacija u kojoj je Vlada potpisala sporazum sa sindikatima i današnja su neusporedive. Aktivirati sporazum sad kad je BDP 12 posto niži od trenutka njegova potpisivanja je nerealno. Mislim da su toga svjesni i predstavnici sindikata iako se pozivaju na određena prava iz sporazuma”, ocijenio je.

Ističe pritom da bi se, čak kad bi Vlada i isplatila prava iz sporazuma, sindikatima to samo kratkoročno isplatilo jer bi već iduće godine deficit bio toliki “da bismo mogli proglasiti bankrot”. “Tada uopće ne bismo imali plaće jer ne bi bilo sredstava za njihovu isplatu”, upozorava.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.