Osama bin Laden deset je godina bio američki neprijatelj broj jedan, diljem svijeta njegovo bradato lice predstavljalo je međunarodni terorizam, a prije točno pet godina otkriven je u Pakistanu i ubijen u akciji američkih specijalaca.

Fotografija koju je Bijela kuća objavila po završetku akcije – trenutak kada su američki čelnici saznali da je vođa Al Kaide mrtav – sigurno će ući u povijest. Fotografija prikazuje predsjednika Baracka Obamu kako sjedi lijevo od konferencijskog stola u “situacijskoj sobi” i netremice gleda u monitor s izravnim prijenosom akcije. Državna tajnica Hillary Clinton rukom je pokrila usta, vidljivo šokirana. Američki general, pogleda uperenog u scenu na monitoru, izgleda odlučan i zadovoljan.

Fotografijom je zamrznuta scena u Bijeloj kući u noći kada su elitni “mornarički tuljani” ubili Bin Ladena u kući u Pakistanu.

Bio je 1. svibnja 2011. u Americi, a 2. svibnja u Abotabadu u Pakistanu, gdje se skrivao 53-godišnji Bin Laden. Eliminacija najtraženijeg terorista omogućila je Obami da podvuče crtu pod tzv. rat protiv terora koji je proglasio njegov prethodnik George W. Bush.

Bio je to i početak nove antiterorističke borbe koja je uključivala više kibernetičkog ratovanja, a manje Guantanama. Ili “pravednog rata”, kako ga je Obama nazvao.
Ubojstvo Bin Ladena, čija je glava bila ucijenjena na 25 milijuna dolara, jedan je od najvećih uspjeha u njegova dva mandata.

Rat protiv terora počeo je 10 godina ranije, odmah nakon napada 11. rujna 2011. koje je orkestrirao Bin Laden. Njegova smrt oslabjela je Al Kaidu strukturno i motivacijski. A i ugasla je i američku žeđ za osvetom.

Zapovijed da se puca u Bin Ladena, koja je vjerojatno stigla od vođe specijalaca Roberta O’Neilla do danas je kontroverzna. Američke snage ušle su u stranu zemlju i ubile čovjeka bez zakonske podloge. Mnogi političari su to pozdravili, ali aktivisti za ljudska prva nisu.
Tadašnji državni odvjetnik Eric Holder rekao je da je ubojstvo Bin Ladena opravdano kao čin nacionalne obrane.

Američka vojska brzo se riješila Bin Ladenova tijela, položivši ga u more, kako mu grob ne bi postao mjesto hodočašća njegovih sljedbenika i simbol mučeništva.

Pakistancima ni do danas nije baš jasno što se to dogodilo ranog jutra 2. svibnja 2011. Tipično pitanje u prvo je vrijeme glasilo: Kako su Amerikanci mogli ući u srce pakistanskog vojnog aparata, a da o tome vojne ili obavještajne službe nisu imale pojma?

Ljutnja cijele zemlje zbog “arogantne invazije suverene zemlje”, kako se to tada zvalo, uglavnom je nestala. I zloglasno loši odnosi Pakistana i Sjedinjenih Država zapravo su se popravili, što je prije pet godina izgledalo nemoguće.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.