U Pekingu je dovršen trodnevni Forum za suradnju u zdravstvu u sklopu inicijative “Pojas i put” na kojem su sudjelovali državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić te v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Fedor Dorčić.

Prvi sastanak na kojemu je sudjelovalo hrvatskog izaslanstvo održan je u lipnju u Budimpešti. Na njemu je bilo i veliko kinesko izaslanstvo od preko 200 članova, uz predstavnike zemalja koje sudjeluju u mehanizmima suradnje odnosno inicijativama 16+1 te Pojas i put koje je predložila Kina. Raspravljalo se o zdravstvu, zdravstvenim djelatnostima, farmaceutskoj industriji, tradicionalnoj kineskoj medicini, inovativnim tehnologijama u ovome sektoru te financiranju zdravstvenih usluga i osiguranja, odnosno ostvarivanje zdravstvenih prava s obzirom na to da su ta pitanja specifična za svaku zemlju.

Ta dva susreta na visokoj razini, to što je sudionicima u Pekingu dobrodošlicu izrazila i zamjenica kineskog premijera Liu Yandong, dokaz su nastojanja najmnogoljudnije svijeta u pogledu širine suradnje i provedbe brojnih projekata na svim razinama u raznim sektorima.

Koliko je Kina ozbiljna u svojim nastojanjima da se s različitim zemljama uspostavi zdravstvena suradnja na visokoj razini, pokazuje i primjer bolnice u Pragu, koja je otvorena uz pomoć kineskog Ministarstva zdravstva i u kojoj se pri liječenju koriste isključivo metode tradicionalne kineske medicine.

Državni tajnik hrvatskog Ministarstva zdravstva Željko Plazonić smatra kako Hrvatska za takav razvoj ima brojne prednosti jer smo Kini odavno atraktivna i poželjna destinacija za različite oblike suradnje.

“S obzirom da je Kina zemlja s najbržim razvojem i napretkom u svakom pogledu u svijetu bilo bi dobro ostvariti suradnju koja se iz zdravstvenog sektora vrlo lako može pretvoriti u gospodarski odnosno pothvat vezan uz turističku ponudu”, istaknuo je Plazonić.

Kineska medicina je više od akupunkture

Kineskom napretku hrvatsko izaslanstvo moglo je svjedočiti i prilikom posjeta HOSPEQ-u 2017. odnosno Međunarodnoj izložbi medicinske opreme i znanstvenoj konferenciji koja je na tu temu otvorena u Pekingu prvog dana službenog dijela programa za visoke goste iz inozemstva.

“‘Obišli smo i sajam opreme gdje se na prvi pogled može vidjeti impresivno implementirano znanje kineskih te firmi iz inozemstva. Kina je u tom pogledu zaista napravila sve što se može napraviti. Iako se oprema treba prije ispitati te dosta toga ovisi i o znanju tehničara koji je koriste, uvjeren sam kako će u budućnosti kineska ponuda medicinske opreme biti značajna ne samo za Hrvatsku i EU nego i šire”, komentirao je Fedor Dorčić.

Čelni čovjek HZZO tijekom boravka u kineskoj prijestolnici imao je mnogo konstruktivnih razgovora i prilika za razmjenu iskustva između ostalog i s kineskom ministricom zdravstva Li Dequan.

“Razgovarali smo dosta o financiranju kineskog zdravstvenog sustava koji je donekle sličan našem s jednom bitnom razlikom koju sam uočio. Njihovi pacijenti naime zaobilaze primarnu zdravstvenu zaštitu te je ostvaruju u bolničkom sustavu što je predmet razgovora i za organizaciju sustava u Hrvatskoj”, dodao je.

Kaže kako je bilo zanimljivo usporediti naš model hitne pomoći s onim kineskim koji je puno jednostavniji i u kojem nema toliko liječnika na terenu, s obzirom da ih brojčano nije dovoljno, nego se radi isključivo o, nazovimo ga, hitnim prijevozom u neku od bolnica. Unatoč razlikama i činjenici da se radi o zemlji od preko milijardu stanovnika Dorčić je istaknuo kako smatra da ipak postoji red i visoko organizirani sustav.

“Jako je zanimljivo bilo vidjeti i kako djeluje njihov sustav tzv. telemedicinskog rješavanja problema u udaljenim područjima zemlje. Treba u obzir uzeti da su mnogi dijelovi Kine zabačeni te im zdravstvena zaštita nije uvijek dostupna u najkraćem mogućem roku kao što je to možda slučaj u Pekingu te su iz tog razloga razvili složen sustav u sklopu kojeg medicinski stručnjaci pomažu što je prije moguće svom građanstvu”, dodao je Plazonić.

S obzirom da su ovim kratkim boravkom u Pekingu ostvareni značajni kontakti, jačanje suradnje dviju zemalja krajnji je cilj. Iako ona već postoji, odnosno u Hrvatskoj ima kineskih liječnika koji prakticiraju tradicionalnu kinesku medicinu (najbolji primjer za to je opatijska Thalassotherapia) njezin opseg i dalje nije dostatan. Prilike leže i u dovođenju kineskih medicinskih stručnjaka u Hrvatsku, ali i obrnuto, slanjem hrvatskih na Daleki istok kako bi na licu mjesta upili drevna znanja.