Ninoslav Pavić, donedavni većinski suvlasnik Europapress Holdinga, najveće hrvatske izdavačke kuće, koja među ostalim objavljuje Jutarnji list, Globus, Gloriju, Slobodnu Dalmaciju i brojne druge novine i elektronička izdanja, planira na tržište plasirati nove novine. Namjerava početi izdavati tjedni magazin u novinskom formatu koji bi se tiskao na novinskom papiru, i to na najmanje 120, a možda i do 150 stranica.

[quote_box_center]

  • Ninoslav Pavić, donedavni većinski suvlasnik EPH namjerava početi izdavati tjedni magazin.
  • Novi magazin sadržajem bi mogao nalikovati subotnjem i nedjeljnom izdanju Jutarnjeg lista i sadržaju Svijeta, bio bi usmjeren na društvene mreže, ali ne bi bio lišen politike.
  • U ekipi bi veći dio ljudi koje je Hanžeković otpustio.

[/quote_box_center]

19.10.2010., Zagreb - Predsjednik uprave Europapress hoding-a, EPH, Ninoslav Pavic. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
19.10.2010., Zagreb – Predsjednik uprave Europapress hoding-a, EPH, Ninoslav Pavic.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Te bi novine trebale izlaziti subotom, cijena bi im trebala biti 12 kuna, a Pavić ih planira pokrenuti s otprilike tridesetak donedavnih suradnika iz Europapress Holdinga. Paviću bliski izvori tvrde da se uža jezgra njegova tima trenutno useljava u poslovne prostore u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici, koji su u vlasništvu tvrtke pod kontrolom poduzetnika Marka Vojkovića. Prema današnjim procjenama, projekt bi se trebao pojaviti na tržištu za otprilike dva mjeseca.

PAVIĆU BLISKI IZVORI TVRDE da je za investiciju u taj projekt pripremljeno otprilike 30 milijuna kuna i da je lako moguće da će se kao jedan od investitora u taj projekt pojaviti investicijski fond povezan s Gavinom Susmanom, ulagačem koji je već investirao u Iskon, Net.hr i brojne nekretninske projekte. Susman je Paviću do posljednjih trenutaka pomagao u namjeri da prikupi novac kojim bi od Marijana Hanžekovića do kraja prosinca 2014. ponovo otkupio veći vlasnički udio Europapress Holdinga. Prema pripremljenim inicijalnim poslovnim planovima, spomenuti izdavački projekt trebao bi biti održiv ako dosegne prodaju od otprilike 17.000 primjeraka.

TAJ BI IZDAVAČKI PROJEKT po svom sadržaju trebao nalikovati subotnjem i nedjeljnom izdanju Jutarnjeg lista te sadržaju Svijeta, posebnog mjesečnog priloga Jutarnjeg lista. Sadržaj tog projekta trebao bi biti više magazinskog tipa, usmjeren na teme iz društvenog života, kao i neke dublje istražene teme upravo iz tog područja. Pavićev novi projekt ne bi trebao biti lišen političkih tema, ali one u njemu ne bi trebale dominirati.

Pavić je prije nekoliko dana tu ideju prezentirao nekim bankarima koji bi trebali omogućiti lakše financiranje. Tvrdi se da bi u taj projekt mogli biti uključeni Mladen Pleše, bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, Davor Butković, donedavno jedan od kolumnista Jutarnjeg lista, Igor Alborghetti, također donedavno jedan od istaknutijih urednika iz Jutarnjeg lista, Pavićev sin Miran Pavić i još nekolicina osoba koje su donedavno također bile profesionalno angažirane na digitalnim izdanjima Europapress Holdinga. Tvrdi se da bi u taj projekt mogla biti uključena i Sanja Mlačak, donedavna šefica marketinga u Europapress Holdingu. Osobe uključene u projekt računaju da bi im se mogao pridružiti još izvjestan broj njihovih donedavnih kolega iz Europapress Holdinga.

IAKO JE PAVIĆ JEDAN OD KLJUČNIH POKRETAČA TOG PROJEKTA, on se uz njega neće nominalno vezivati zbog brojnih otvorenih pitanja njegovih odnosa s poznatim zagrebačkim odvjetnikom Marijanom Hanžekovićem, novim većinskim vlasnikom Europapress Holdinga. Među ostalim, on to neće učiniti i zato kako bi mogao doći do otpremnine koju očekuje od Europapress Holdinga.

ZA NINOSLAVA PAVIĆA POČETAK RADA na pokretanju opisanog projekta posredno je i prvi korak u prihvaćanju nove realnosti, odnosno spoznaje da je njegov utjecaj u Europapress Holdingu po svemu sudeći i definitivno završena priča, iako Pavić priprema tužbu protiv Hanžekovića. Izvori bliski Paviću tvrde da su se i on i svi spomenuti njegovi suradnici iz Europapress Holdinga s kojima priprema novi izdavački projekt nedavno našli na žestokom udaru Marijana Hanžekovića, odnosno ljudi koje je postavio na upravljačka mjesta u Europapress Holdingu. I osobe bliske Hanžekoviću potvrdile su za Nacional da su Pavić i suradnici iz Europapress Holdinga dobili otkaz i da mu je praktično zabranjen pristup tvrtki. Paviću je omogućeno tek da, ako to želi, otkupi namještaj iz svog donedavnog ureda. Pavić i ostali koji su se našli na Hanžekovićevu udaru tvrde da su im otkazi uručeni u najmanju ruku na upitan način i da će ih pokušati osporiti. Osobe bliske Paviću tvrde da je veći broj ljudi u Europapress Holdingu dobio otkaz samo zato što ih je Hanžeković smatrao bliskima Paviću. Osobe bliske Hanžekoviću tu situaciju vide drukčije. Tvrde da su otkaze dobili ljudi koji su imali enormno visoka primanja i da su otkazi dodijeljeni sukladno sadržaju netom sklopljene predstečajne nagodbe koja podrazumijeva značajno restrukturiranje tvrtke kako bi ona u budućnosti mogla ispunjavati dospjele obveze. Osobe bliske Hanžekoviću tvrde da se odlazak tih ljudi iz tvrtke nije i neće odraziti na stabilnost poslovanja tvrtke, osim na području znatnog smanjenja troškova.

Ninoslav
U Pavićevu timu je Mladen Pleše, nekadašnji urednik Nacionala. (na slici s Berislavom Jelinićem)Foto: arhiva Nacionala

PAVIĆ ĆE USPOREDO S POKRETANJEM NOVOG PROJEKTA početi i sudsku bitku protiv Hanžekovića. On to namjerava učiniti na temelju građanskog ugovora koji su njih dvojica sklopili, a u kojem se navodi da bi Pavić nakon završetka predstečajne nagodbe ponovo mogao steći 49 posto vlasništva u Hanžekovićevoj tvrtki koja je nedavno preuzela 90 posto vlasništva EPH. Riječ je o tvrtki Euro poticaji, koju je osnovao Marijan Hanžeković i koji joj je nedavno promijenio ime u Hanza press. Sadržaj tog tzv. term-sheeta otkriva da su njih dvojica bili sklopili neku vrstu tajnog dogovora prema kojem je Pavić i nakon predstečajne nagodbe mogao zadržati značajnu kontrolu nad EPH. Takav je tajni dogovor za Pavića potencijalno mogao biti poprilično unosan. Tvrtku koju je s njemačkim izdavačkim divom WAZ-om pretjerano zadužio i doveo u ozbiljne financijske probleme na taj bi način očistio od znatnog dijela dugova i potom bi se u nju vratio i nastavio u njoj vući ključne konce uređivačke politike njenih novinskih izdanja. Taj se zamišljeni scenarij po svemu sudeći nikada neće ostvariti pa sada Pavić usporedo priprema i sudske tužbe jer misli da ga je Hanžeković prevario. Činjenica da je usporedo s tim počeo raditi na pripremi novog projekta otkriva da je i Pavić svjestan da mu pozicija u tom sukobu nije odveć izgledna za uspjeh i da je svjestan da će se raditi o dugoj i neizvjesnoj pravnoj borbi.

Njihovi odnosi počeli su se pogoršavati upravo tijekom predstečajne nagodbe EPH, i to navodno zato što se Pavić nastavio ponašati kao da će on i dalje vući sve konce unutar te izdavačke kuće, premda se približavala dramatična promjena u vlasničkoj strukturi EPH.

TVRDI SE DA BI PREMA TOM UGOVORU, kad bi se on realizirao, Pavić imao pravo nastaviti voditi uređivačku politiku EPH, dok bi Hanžeković bio zadužen za vođenje financijskog poslovanja. Prema odredbama tog ugovora, kad bi se realizirao, Pavić može steći do 49 posto udjela u tvrtkama koje izdaju tiskane medije EPH. Njegov sin Miran, prema tvrdnjama upućenih izvora, u tom bi slučaju mogao steći do 50 posto udjela u tvrtkama koja vode poslovanje online izdanja EPH. Te udjele oni ne bi mogli steći besplatno, nego bi ih trebali platiti. Tvrdi se da tim ugovorom nije predviđena mogućnost da Pavić na kraju isplati Hanžekovića i ponovo preuzme većinski paket u EPH.

Hanžeković se zgrozio kad je počeo doznavati koliko je novca Pavić na razne načine izvlačio iz Europapress Holdinga. Hanžeković vrlo racionalno i minuciozno vodi poslovanje vlastitih tvrtki i odvjetničkog ureda. On vodi računa o tome da svoje tvrtke ne opterećuje suvišnim troškovima, a takvu je poslovnu kulturu prenio i na svoje suradnike. U Europapress Holdingu godinama se poslovalo drukčije, što je dobrim dijelom i odvelo tvrtku u ozbiljne poslovne probleme. Pavić je svoju vlasničku poziciju u tvrtki iskorištavao da u njoj zaposli brojne sebi bliske i obiteljski povezane osobe te da brojne privatne troškove podmiruje preko korporativnog računa. Osobe upućene u poslovanje Europapress Holdinga tvrde da je takvih primjera mnogo i u prilog tim tvrdnjama navode da je Pavić osobno osiguranje i nadzor privatne kuće plaćao preko računa tvrtke. Uza sve to, Pavić je brojne sebi odane ljude enormno plaćao. Zbog tih i drugih sličnih otkrića odnosi Pavića i Hanžekovića bitno su se pogoršali i na kraju doveli do toga da je Hanžeković odlučio ignorirati njihov građanski ugovor i voditi poslovanje tvrtke bez Pavića.

U međuvremenu je Hanžeković povukao i nekoliko poteza kojima je, po svemu sudeći, dodatno otežao Paviću mogućnost da sudskim putem ostvari svoje zahtjeve. Osobe upućene u taj slučaj tvrde da je njihov građanski ugovor napisan tako da Paviću ne ide previše u prilog. Prema sadržaju tog građanskog ugovora, Pavić je imao mogućnost steći znatan suvlasnički udio u tvrtki Euro poticaji, koja je isprva preuzela 90 posto vlasništva EPH, na temelju toga što je Hanžeković te udjele od Hypo banke otkupio za 45 milijuna kuna. Kako je Hanžeković te udjele platio privatnim novcem, on se jednostavnim pravnim manevrom vrlo brzo osobno upisao kao vlasnik 90 posto Europapress Holdinga, što je jasno vidljivo iz sudskog registra. Već je time Paviću vjerojatno onemogućeno da eventualnom pobjedom u sudskom sporu vrati mogućnost da stekne znatan dio suvlasništva u Europapress Holdingu. Kad bi sud prihvatio da on ima mogućnost vratiti 49 posto suvlasništva nad tvrtkom Euro poticaji, to mu ne bi vratilo i suvlasništvo EPH.

HANŽEKOVIĆ JE U MEĐUVREMENU napravio još nešto čime je dodatno otežao Pavićevu poziciju. Osnovao je još jednu tvrtku Euro poticaji pa su sada u sudskom registru vidljive dvije tvrtke Euro poticaji. Prva je u sudski registar upisana 5. siječnja 2012. Osnovao ju je Hanžeković, a direktorica je Maja Šilhard. Tvrtka ima sjedište u Jurišićevoj 24 u Zagrebu. Isprva je direktorica bila Zrinka Vuković Berić, danas članica uprave u Europapress Holdingu, ali ju je u studenome 2012. zamijenila Maja Šilhard. Početkom prosinca, točnije, 6. prosinca 2014., ta je tvrtka promijenila ime u Hanza press. Isprva se ta tvrtka upisala kao vlasnik 90 posto dionica EPH, ali su one posve pravno utemeljeno ubrzo prebačene na ime Marijana Hanžekovića.

Druga tvrtka Euro poticaji u sudski registar upisana je 9. prosinca 2014. Osnivač joj je Hanžeković, direktorica Maja Šilhard, a sjedište joj je također u Jurišićevoj 24. Trenutačno je to zapravo jedina tvrtka s tim imenom, ali ona zapravo nema nikakve veze s preuzimanjem Europapress Holdinga. Lako je moguće da je Hanžeković tu tvrtku osnovao samo kako bi Paviću dodatno zakomplicirao bilo kakvu mogućnost da se sudskim putem pokuša vratiti u poziciju da ponovo stekne suvlasništvo u Europapress Holdingu.

Paviću bi situaciju mogao dodatno otežati Marijan Kostrenčić, jedan od pravnih savjetnika u procesu predstečajne nagodbe Europapress Holdinga. On je preko tvrtke koju kontrolira putem kredita od 750.000 eura zapravo već platio preostalih deset posto Europapress Holdinga. Pet posto tih dionica danas formalno i dalje drži Ninoslav Pavić kroz tvrtku Com Com, a pet posto WAZ kroz tvrtku Ost Holding. Ako bi tvrtka pod Kostrenčićevom kontrolom i formalno zatražila da se upiše kao dioničar u Europapress Holdingu, to bi Paviću dodatno otežalo podizanje sudskih tužbi, tvrde upućeni u taj slučaj.

U MEĐUVREMENU SU HANŽEKOVIĆEVI ljudi Paviću i brojnim njemu odanim suradnicima ekspresno uručili otkaze iz Europapress Holdinga i time počeli otvarati novu stranicu u načinu poslovanja u toj tvrtki.

Usporedo s pravnim bitkama koje bi zbog njihovih kompleksnih odnosa vjerojatno uskoro mogle započeti, Pavić se okrenuo pripremanju novog projekta. Sve to pokazuje kako domaćem izdavačkom tržištu predstoji jedna dinamična godina u kojoj su se, sukladno predviđanjima, neki odnosi u sferi društvenog utjecaja već počeli dramatično mijenjati.

Komentiraj

FOTO:Slavko Midzor
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.