Hrvatska i Azerbajdžan prijateljske su zemlje i strateški partneri s vrlo dobrim odnosima i bez otvorenih pitanja i stoga imaju puno prostora za bolju suradnju na mnogim područjima, složili su se u ponedjeljak u Bakuu predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Ilham Alijev.

“Mi smo strateški partneri i prijatelji. Hrvatska nam je prijateljska zemlja”, rekao je Alijev na konferenciji za novinare poslije sastanka s hrvatskom predsjednicom. Naglasio je da prije tri godine za vrijeme njegova posjeta Zagrebu potpisan Sporazum o strateškom partnerstvu i prijateljstvu, što znači da postoji i pravni temelj suradnji dviju zemalja.

Alijev je kazao da između dviju zemalja postoji “visoka razina međusobnog razumijevanja o tome kako poboljšati suradnju”, te je istaknuo kako je hrvatskoj predsjednici zahvalio što podupire odnose Europske unije i Azerbajdžana. Dodao je da službeni Baku radi na novom obliku odnosa s EU-om te da s devet zemalja Unije ima potpisane deklaracije o partnerstvu i suradnji.

Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da Hrvatska i Azerbajdžan “imaju vrlo dobre političke odnose bez otvorenih pitanja” i mnogo prostora za razvijanje odnosa.

“U Hrvatskoj ćete imati prijatelja koji će vam davati potporu u odnosima s EU-om”, naglasila je.

Južni plinski koridor – globalni projekt energetske sigurnosti

Azerbajdžanski predsjednik rekao je da s Hrvatskom njegova zemlja može bolje surađivati na području trgovine, brodogradnje, prometa, poljoprivrede, turizma te na iznimno važnom projektu Južnog plinskog koridora, koji Alijev naziva “globalnim projektom energetske sigurnosti”.

“S Hrvatskom i s nekoliko zemalja u njezinoj regiji Azerbajdžan ima potpisan Memoradnum o razumijevanju o tome i provedba tog projekta ide na vrijeme”, kazao je Alijev.

Hrvatska je predsjednica također istaknula važnost tog koridora kazavši kako se veseli njegovom dovršetku.

Južni plinski koridor trenutno je navodno najveći infrastruktrni projekt u svijetu, vrijedan preko 45 milijarda dolara. Koridor bi trebao voditi od kaspijskog polja Shah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke, Albanije i Italije.

Na dio tog plinovoda koji se naziva Transjadranski plinovod (TAP), a ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jadransko-jonskim plinovodom (IAP). IAP I TAP trebali bi se razvijati i graditi istodobno i spojiti se u Albaniji.

Memorandum o razumijevanju o izgradnji IAP-a potpisan je ove godine u kolovozu u Dubrovniku između Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH s predstavnicima energetske tvrtke SOCAR iz Azerbajdžana.

Južni plinski koridor ukupno bi trebao biti dug 3700 kilometara. Trebao omogućiti opskrbu plinom uključenih zemalja, a višak bi se transportrirao u europske zemlje kojima je iznimno u interesu diverzifikacija energetskih izvora i energetska sigurnost.

Grabar-Kitarović dodala je i da postoji “prostor za poboljšanje, proširenje i produbljivanje suradnje” u ekonomskoj razmjeni, investicijama, trgovini, brodogradnji – posebno kada se radi o malim brodovima koji bi mogli pridonijeti sigurnosti na Kaspijskom jezeru. Spomenula je i građevinu, poljoprivredu, proizvodnju hrane, farmaceutsku industriji i IT sektor, te na koncu i kulturu, obrazovanje, obranu i sigurnost.

Zbog svih tih mogućnosti suradnje, Grabar-Kitarović kazala je da se veseli azerbajdžansko-hrvatskom gospodarskom forumu u utorak.

Hrvatska podržava Baku oko Nagorno Karabaha

Alijev je kazao da se razgovaralo o bilateralnim i regionalnim odnosima, te o sigurnosnim pitanjima pa je izvijestio hrvatsku predsjednicu i o stanju pregovora između Armenije i Azerbajdžana u Nagorno Karabahu.

“Na nesreću, naš je teritorij pod okupacijom, 25 posto teritorija je pod okupacijom. Nad našim ljudima vrši se etničko čišćenje”, kazao je Alijev, dodajući da Armenija unatoč raznim rezolucijama međunarodnih organizacija i dalje ne želi promijeniti status quo u Nagorno Karabahu.

“UN je usvojio četiri rezolucije u kojima traži hitno, potpuno i bezuvjetno povlačenje armenskih snaga iz Azerbajdžana, ali one su ostale mrtvo slovo na papiru”, rekao je Alijev, naglašavajući da Armenija sve to ignorira i da bi međunaroda zajednica morala primorati tu zemlju da se uskladi s donesenim rezolucijama.

“Rješenje pritom mora biti utemeljeno na poštivanju teritorijalnog integriteta Azerbajdžana”, rekao je.

Hrvatska je predsjednica dala potporu Alijevu, rekavši da je stajalište službenog Zagreba jasno:  “Mi podupiremo teitorijalni integritet Azerbajdžana i vjerujemo da rješenje tog sukoba mora biti mirno i političko”.

Nagorno Karabakh je teritorij s većinskim armenskim stanovnništvom koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana. Međutim, de facto se ponaša kao neovisna država unutar Azerbajdžana. Oko tog područja vodio se rat do 1994. otkad vlade dviju zemalja uglavnom bezusopješno pregovaraju pod pokroviteljstvom OESS-a.

Prosinečki – veleposlanik Hrvatske

Uz sve važne političke i gospodarske teme, Alijev nije zaobišao niti izbornika azerbajdžanske nogometne reprezentacije Roberta Prosinečkog.

“On radi izvrstan posao i dobar je ambasador vaše zemlje”, rekao je Alijev. “Sada smo posnosni na naš tim, nakon toliko godina očekivanja. Ono što on radi naši ljudi duboko cijene”, istaknuo je Alijev.

Hrvatska predsjednica susrela se u nastavku posjeta i s azerbajdžanskim premijerom, a čeka je i sastanak s predsjednikom parlamenta te predavanje na Diplomatskoj akademiji.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.