Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojio zaključke kojima je izvršne vlasti u toj zemlji pozvao na poduzimanje mjera čiji je cilj zaštiti radna mjesta u tvrtkama u BiH koje posluju kao “Agrokora” te spriječiti mogući odljev kapitala radi saniranja dugova u Hrvatskoj.

Nakon kraće rasprave na sjednici održanoj u Sarajevu zastupnici su prihvatili informaciju ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o mogućim utjecajima krize u “Agrokoru” na gospodarstvo u BiH s prijedlogom mjera kojima bi se kontrolirale njene posljedice.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako su vlasti na državnoj i entitetskim razinama već poduzele korake kako bi se suočile s mogućim prelijevanjem krize iz Hrvatske uključujući tu razgovore s članovima privremene uprave “Agrokora”.

“(Ante) Ramljak i njegov tim su pripremili plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u ‘Agrokoru’ i u tvrtkama-kćerima i očekujemo da će nam on biti predstavljen između 23. i 25 svibnja”, kazao je Zvizdić.

Pet “Agrokorovih” tvrtki-kćeri koje su registrirane u BiH za sada redovito posluju no ipak su poduzete mjere kako bi se zajamčile njihove isplate dobavljačima i to u roku od 90 umjesto ranijih 120 dana, pojasnio je Zvizdić.

Istodobno se planira kontrola eventualnog odljeva novca a sve s ciljem osiguranja da neće doći do otpuštanja 5200 zaposlenih u tvrtkama u BiH koji rade za “Agrokor”.

Sve to, prema predloženim mjerama, trebao bi raditi posebni povjerenik čija bi zadaća bila kontrolirati tokove novca uz ovlasti da intervenira ukoliko bi netko pokušao dugove središnjice “Agrokora” rješavati izvlačenjem novca iz BiH.

Vlasti u BiH evidentirale su kako “Agrokorove” tvrtke u BiH dobavljačima trenutačno duguju oko 131 milijun konvertibilnih maraka (67 milijun eura) a istodobno su kod banaka kreditno zadužene razmjerno malim iznosom od 42 milijuna KM (oko 21,5 milijuna eura).

Zastupnik Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF) izrazio je sumnju u točnost podataka o kreditnom zaduženju pozvavši vlasti da to detaljnije ispitaju.

“Glavni mehaizam ove krize je u dugovima prema bankama a ne prema dobavljačima”, podsjetio je Komšić dok je SDP-ov BiH Denis Bećirević sugerirao kako bi za vlasti u BiH zaštita interesa tvrtki u toj zemlji iz sustava “Agrokora” te njihovih kooperanata morala biti apsolutni prioritet.

Zastupnik Zaim Backović iz Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) upozorio je pak kako je zabrinjavajuće to što je realna imovina “Agrokora” u BiH mala uz iznimku onoga što je u vlasništvu “Kiseljaka”. Ustvrdio je i kako u BiH kod poslovanja “Agrokora” ima posla za pravosuđe jer drži da se pod nejasnim okolnostima imovina koja je formalno u vlasništvu slovenskog “Mercatora” iznajmljuje “Konzumu”.

“Ovo je puno kompliciranie nego što mi mislimo”, kazao je Backović podsjećajući na prognoze kako bi kompletan “Agrokor” za 18 mjeseci mogao doći pod stečaj. Upozorio je kako će u tom slučaju propasti svi koji su povezani s “Agrokorom” pa su potrebni brzi preventivni koraci već sada.