Svjetski lideri pokrenuli su u ponedjeljak na najvećem skupu ikad organiziranom izvan UN-a ambiciozan pokušaj zaustavljanja porasta temperature na Zemlji.

Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.

Na otvaranju skupa sudjeluje 150 šefova ili vlada, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, a poslije njihova odlaska ostat će 195 pregovaračkih timova koji će do 11. prosinca tražiti zajedničko stajalište.

Razvijene zemlje moraju preuzeti odgovornost

Nakon desetljeća teških pregovora koji su neslavno propali na summitu u Kopenhagenu 2009., sada su stajališta bliža, ali je sklapanje povijesnog sporazuma daleko od sigurnog.

“Razvijene zemlje moraju preuzeti povijesnu odgovornost, one su godinama emitirale najviše stakleničkih plinova; brzorastuće ekonomije moraju ubrzati svoju energetsku tranziciju; zemljama u razvoju mora se pomoći u njihovoj prilagodibi klimatskim posljedicama”, naglasio je francuski predsjednik Francois Hollande otvarajući skup koji je održava pod iznimnim mjerama sigurnosti nešto više od dva tjedna od terorističkog krvoprolića u glavnom francuskom gradu.

“Ne mogu odvojiti borbu protiv terorizma od borbe protiv globalnog zatopljenja”, kazao je Hollande. “To su dva velika globalna izazova s kojima se moramo suočiti jer moramo ostaviti našoj djeci više od svijeta oslobođenog od terora, mi im također dugujemo planet zaštićen od katastrofa”, istaknuo je.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je svjetske čelnike na početku dvotjedne konferencije da ubrzaju akciju kako bi se izbjegao opasni porast temeperature. On je rekao da su obećanja više od 180 zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova jako dobar početak, ali da to nije dovoljno za obuzdavanje globalnog zatopljenja na ispod 2 stupnja Celzija, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.

“Pariz mora biti odlučujuća prekretnica”, kazao je. “Moramo ići puno brže, puno dalje ako želimo ograničiti rast globalne temperature na ispod 2 stupnja Celzija”, istaknuo je.

Washington i Peking će raditi zajedno

Američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping koji su se sastali na marginama klimatske konferencije, obećali su da će zajedno raditi na klimatskom sporazumu.
“Kao dva najveća gospodarstva na svijetu i dvije države s najvećim emisijama ugljika, odlučni smo u tome da je naša odgovornost poduzeti akciju”, rekao je Obama. “Naše vodstvo po tom pitanju je apsolutno bitno”, istaknuo je.

Kina je najveći zagađivač, odgovorna za jednu četvrtinu sveukupne emisije CO2, no obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno najveći potrošač ugljena, ali i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, Kina planira do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.

SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto. EU je početkom ožujka ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030.

Vrijeme curi

Znanstvenici upozoravaju, aktivisti zahtijevaju, a vjerski čelnici poput pape Franje pozivaju političare na dogovor jer je stanje alarmantno. Političari, kažu oni, moraj pronaći zajednički njezik i postići globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

U međuvremenu sat zlokobno otkucava jer je britanski meteorološki institut  upozorio da je temperatura na Zemlji u 2015. bila po prvi put za 1 Celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko doba ili između 1850. i 1900.

Znanstvenici opetovano upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzija posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena. “No +2 stupnja Celzija posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje. Za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka”, kazali su znanstvenici.

U duhu Charlesa Lindbergha

Skup se odvija u velikom konferencijskom centru u zračnoj luci Bourget, blizu mjesta na kojem je 1927. sletio Charles Lindbergh u svom Duhu St. Louisa pošto je završio prvi let preko Atlantika i zbližio dva kontinenta. Hoće li takav duh zajedništva biti postignut u Parizu nije sigurno. Sve u svemu, 195 zemalja sudjeluje u pregovorima, različitih ideologija i načina upravljanja što je znatno otežavalo postizanje konsenzusa u prošlosti.

Signalizirajući odlučnost da riješe najveće prijepore glavni pregovarači počeli su razgovarati već u nedjelju, dan prije planiranog. Nadaju se da će tako izbjeći natezanja u posljednji tren i cjelonoćna zasjedanja kakva su obilježavala zadnje dane prethodnih sastanaka.

Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u Kopenhagenu 2009. godine, okončan je u rasulu i kaosu. Završio je tako da je Obama “na silu” ušao na sastanak Kine i drugih zemalja i ishodio umjerene ustupke o ograničenju emisija do 2020. godine.

Želeći izbjeći katastrofalan kopenhaški ishod, predsjednici, premijeri, prinčevi, ovoga puta na summit dolaze na početku, a ne na kraju. Svaki će dobiti pravo na kratak uvodni govor, ne dulji od nekoliko minuta. Cilj je dobiti na zamahu i izbjeći situaciju s prošlih skupova kada su neodlučni pregovarači odgađali teške odluke čekajući da im šefovi stignu u grad.

Kako bi ostali ispod porasta temperature za 2 stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatični obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2, jer su fosilna goriva – ugljen, nafta, plin – krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije. Također bi se trebalo uhvatiti u koštac s poljoprivredom i deforestacijom jer su te djelatnosti odgovorne za četvrtinu sveukupne količine emisije.

Prijelaz na obnovljivu energiju zemalja u razvoju, odnosno tko će za to snositi trošak, bio je dosad najveći kamen spoticanja između dva najveća svjetska emitera štetnih plinova, SAD-a i Kine.  Dvije su zemlje, međutim, prošle godine zajedničke krenuli u prijelaznu fazu odmicanja od fosilnih goriva, svaka svojim tempom. Približavanja stajališta Washingtona i Pekinga nudi nadu da bi u Parizu moglo doći do dogovora