Papa Franjo pomolio se u subotu ujutro pred vječnom vatrom u spomeničkom kompleksu za žrtve genocida nad Armencima na brdu Cicernakaberd i tom prigodom istaknuo da se “sjećanje” na tragediju “ne može zatomiti”.

U pratnji armenskog predsjednika Serža Sarkisjana papa Franjo ponajprije je položio vijenac pred mauzolejom i spustio se u okruglo unutarnje dvorište s 12 divovskih blokova koji predstavljaju 12 pokrajina u kojima su Armenci bili žrtve pokolja 1915./1916. što ga je počinilo tadašnje Osmansko Carstvo.

Papa je zatim obišao vrt gdje je zalio drvo u znak mira i obnove, a zatim je sjeo i otvorio veliku zlatnu knjigu.

“Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne bi dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim”, napisao je u poruci.

“Neka Bog čuva sjećanje armenskog naroda! Sjećanje se ne može zatomiti ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!”, napisao je papa Franjo u Armeniji.

Iz memorijanog kompleksa pruža se pogled na brdo Ararat pokriveno snijegom, a to brdo koje se danas nalazi u Turskoj, simbol je armenske kršćanske kulture i vjeruje se da se ondje zaustavila Noina arka.

U petak, prvog danas posjeta Armeniji, papa Franjo je masovna ubojstva Armenaca u Osmanskom Carstvu tijekom Prvog svjetskog rata ponovno nazvao genocidom.

Papa se nije potpuno držao pripremljenog teksta u armenskoj katedrali Ečmiadzinu, gdje je odajući počast deklaraciji koju su 2001. potpisali tadašnji papa Ivan Pavao II. i poglavar Armenske Apostolske Crkve Karekin II., upotrijebio riječ “genocid” da bi opisao masovna ubojstva Armenaca 1915., izraz koji je razgnjevio Turke kada ga je izgovorio prije godinu dana.

Obraćajući se armenskom predsjedniku i članovima diplomatskog zbora Franjo je upotrijebio armenski izraz “Metz Yeghern” (Veliko zlo), a potom ranije pripremljenom tekstu dodao riječ “genocid” aludirajući na, kako je kazao “prvu u nizu katastrofa koje su obilježile prošlo stoljeće”.

Jorge Bergoglio susreo se u Armeniji i s desetak potomaka osoba koje su uspjele preživjeti genocid jer ih je primio tadašnji papa Benedikt XV. u papinskoj palači Castel Gandolfo blizu Rima u doba Prvog svjetskog rata.

 

Za argentinskog Papu ovo 14. po redu inozemno putovanje u nešto više od tri godine pontifikata imat će prvenstveno vjersku dimenziju – davanje poticaja ponovnom rađanju kršćanstva u zemlji koja je propatila pod jarmom sovjetskog, ateističkog komunizma.

Kršćanska tradicija je tamo drevna i snažno usidrena: Armenija je bila prva zemlja koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, 301. godine poslije Krista, a njezinih 90 posto od 3,3 milijuna stanovnika pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, odvojenoj od Rima.

U svojoj nakani približavanja istočnim crkvama, Jorge Bergoglio će sudjelovati u “božanskoj liturgiji” s Karekinom II., katolikosom svih Armenaca, odnosno vrhovnim patrijarhom Armenske apostolske crkve. Također će se sastati s malenom katoličkom zajednicom u Gyumri, gradu kojeg je 1988. pogodio težak potres.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.