Papa Franjo u utorak je otpočeo Jubilej milosrđa otvorivši Sveta vrata na bazilici svetog Petra pred desecima tisuća vjernika u Vatikanu.

Franjo je s tri udarca čekićem otvorio teška vrata od bronce (prva zdesna u bazilici) koja su normalnim vremenima zazidana i na latinskom izgovorio “Aperite mihi Porta Iustitiae” (Otvorite mi vrata pravednosti).  Time je hodočasnicima, grešnicima, simbolično otvorio vrata iskupljenja.

Franjo je prvi prošao kroz Sveta vrata, a slijedio ga je papa u mirovini Benedikt XVI., u jednom od svojih rijetkih pojavljivanja u javnosti. Ovo je prvi put u povijesti da su dvojica papa pokrenula Svetu godinu.

Po tradiciji dugoj 500 godina, papa Franjo na čelu duge procesije kardinala, biskupa, svećenika i laika uputio se potom prema grobu apostola Petra, osnivača Crkve.

  • Svečanost se odvijala uz iznimne mjere sigurnosti. Od ranog jutra policija je provjeravala hodočasnike, novinare, diplomate pa čak i svećenike koji su prilazili Trgu svetog Petra.

Sveta godina, ili Jubilej, počinje nedugo nakon terorističkih napada u Parizu, a pošto će u Rim privući milijune hodočasnika iz svih dijelova svijeta mjere sigurnosti najstrože su u modernoj povijesti. Broj hodočasnika u utorak i u mjesecima koji slijede brine rimske vlasti jer dolaze nakon terorističkih napada u Parizu i američkih upozorenja da bi talijanski glavni grad i Trg svetog Petra mogli biti među idućim metama.

Takozvana Islamska država, koja je preuzela odgovornost za krvoproliće u Parizu, u jednoj je od svojih propagandnih poruka objavila da namjerava “osvojiti” Vatikan. U utorak je talijanska policija uhitila četvoricu islamista koji su navodno planirali napad na Papu.

Nebo iznad Rima danas je zatvoreno za promet, a vlasti su zabranile i bilo kakav transport nafte, plina, oružja, eksploziva i pirotehnike. Oko Vatikana zabranjen je i promet automobilima, šahtovi su zavareni, a kante za smeće uklonjene. Tisuće vojnika pozvane su u pomoć policijskim snagama.

“Rizik od terorističkog napada nikada neće biti nula, ne možemo zajamčiti apsolutnu sigurnost, ali radimo na tome da ljudi dobiju razinu sigurnosti koju s pravom očekuju”, rekao je šef rimske policije Franco Gabrielli.

Opći oprost

Ovo je 29. sveta godina u Katoličkoj Crkvi otkako je ta tradicija počela prije više od 700 godina. Svete godine obično se proglašavaju svakih 25 godina, osim ako Papa ne odluči drugačije kako bi posebno skrenuo pažnju na jednu temu. Posljednju je proglasio Ivan Pavao II. 2000. povodom Velikog jubileja i iduća je trebala biti 2025. Papa Franjo, međutim, odlučio se za izvanrednu svetu godinu kako bi je posvetio milosti, solidarnosti, nadi i pravdi u svijetu.

Godina milosrđa trajat će od 8. prosinca 2015. do 20. studenoga iduće godine. Sveta godina posebno je vrijeme koje po tradiciji u Rim dovodi milijune vjernika po opći oprost za njihove grijehe.

Franjo, kojemu je milosrđe jedna od glavnih tema njegova papinstva, rekao je prošli tjedan da svijet, uključujući i Katoličku Crkvu, mora “spoznati da okrutnost i osuda nisu pravi put”.

“Nekad je i sama Crkva pregruba, dolazi u iskušenje da slijedi prestrogu liniju, u iskušenje da ustraje samo na moralnim pravilima pa, kao posljedica toga, jako mnogo ljudi biva isključeno”, kazao je Franjo u razgovoru za tjednik Credere.

  • Godina milosrđa počela je 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog začeća Marijina i na pedesetu godišnjicu Drugog vatikanskog koncila.

U Rimu postoje i logistički problemi za prijem hodočasnika jer je rimska infrastruktura loše pripremljena za masovne događaje. Sustav javnog prijevoza zloglasno je loš, a nema ni vremena niti novca da se to ispravi.

Gradonačelnik je smijenjen u listopadu pa Rim vodi privremeni upravitelj koji je od vlade dobio 200 milijuna eura za sitnije javne radove poput krpanja rupa na kolnicima i pločnicima.

Na rimsku sramotu, ti će javni radovi biti završeni koncem siječnja kada će Jubilej već biti u zamahu. Sreća je to što se, ne računajući Božić i Novu godinu, događaji koji bi mogli okupiti veliki broj ljudi ne očekuju prije veljače.

Rim bi se ipak mogao naći pod manjim pritiskom nego što se očekuje jer je Franjo, prvi neeuropski Papa u osam stoljeća, Jubilej pretvorio u manje rimocentričan događaj.

Prije otvaranja Svetih vrata u Rimu, već je otvorio jedna u katedrali u Banguiju za nedavna posjeta Srednjoafričkoj Republici, a naredio je i da se barem po jedna sveta vrata otvore u svakoj župi u svijetu, ponudivši tako vjernicima mogućnost da hodočaste mnogo bliže domu.

Također je objavio da će diljem svijeta poslati “misionare milosti” koji će moći dati oprost u njegovo ime, te je svim svećenicima, a ne samo biskupima, dopustio ispovijedanje teških grijeha poput pobačaja.

Komentiraj

FOTO:EPA/ALESSANDRO DI MEO
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.