Uz ovrhe nad stvarima i nekretninama, o čemu se često raspravlja u javnosti, vrlo se malo zna da postoji i ovrha nad djetetom, koja se provodi po sudskoj odluci kome će pripasti dijete nakon brakorazvodne parnice ili nakon što roditelji odluče ne živjeti zajedno, rečeno je u petak na tribini “Ovrha nad djetetom – kako se provodi i u čijem je interesu”.

Taj je postupak često vrlo mučan i traumatičan za dijete, roditelje, ali i za djelatnike centara za socijalnu skrb, sudske vještake i niz drugih osoba koje moraju sudjelovati u provedbi sudske odluke. Stoga bi prije takve odluke trebalo pripremiti dijete i stručnjake da se iz toga iziđe sa što manje trauma, zaključeno je na tribini koju je organizirala udruga B.a.b.e.

Ovrha nad djetetom na tri načina

Treba senzibilizirati javnost o toj problematici, koja nije dovoljno ili je pogrešno zakonski uređena, i nastojati da se svi odgovorni ponašaju u najboljem interesu djeteta, što propisuje i Konvencija o zaštiti djece, poručila je predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka.

Odvjetnica Jasminka Biloš navela je da se dijete može ovršiti na tri načina – kaznom zatvora za roditelja koji odluku ne izvrši, novčanom kaznom ili prisilnim oduzimanjem djeteta (ovrhom), što je užasno za samo dijete.

Često se u sudskim postupcima ne vodi računa o djetetovu mišljenju, a vještaci i suci donose pogrešene odluke od kojih najviše stradaju djeca. Zbog toga sustav mora biti bolji, postupci pripremljeni, a ljudi koji u njemu sudjeluju educirani, rekla je Biloš.

Petnaest policajaca došlo ovršiti braću

Opisujući primjer takve ovrhe, Sarnavka je ispričala da je 15 policajaca došlo u školu ovršiti braću, jednog iz drugog, a jedog iz četvrtog razreda, kao da je riječ o kriminalcima. Unatoč protivljenju djece da odu kod drugog roditelja (oca), to je trajalo nekoliko sati, a prekinuto je tek nakon što je jedno dijete dobilo živčani slom pa je pozvana Hitna pomoć. Osim toga, ovrha je pokrenuta nakon optužbe oca da majka zanemaruje djecu, a pri tom taj isti otac nije platio ni kune alimentacije.

Slične primjere iz svoje prakse iznijela je psihologinja i vještakinja Jasminka Horvatić, spomenuvši slučaj 13-godišnjeg djeteta koje je 300 puta prošlo kroz razgovore s različitim osobama i vještacima. Takvi su postupci čista zlouporaba djece, zaključila je Horvatić koja smatra da ovrhe uglavnom provodi roditelj kojem nije stalo do djece već se time želi osvetiti bivšem partneru.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva, vještakinja Melita Bestvina upozorila je da čitav postupak treba bolje urediti i standardizirati. Pravosuđe se mora korjenito promijeniti tako da suci i vještaci snose odgovornost ako pogriješe.

Vještaci – za jednu ovrhu tri različita mišljenja

Rad vještaka, koji za jednu ovrhu mogu imati tri različita mišljenja, a sada rade po nekakvom pravilniku, treba urediti zakonom koji bi omogućio osnivanje komore koja bi izdavala licence. Očekivali smo da će se novim Obiteljskim zakonom stvari popraviti, no idu korak unatrag, ocijenila je Bestvina ističući kako pod hitno treba donijeti zakon koji predlažu još od 1998.

U Hrvatskoj ima 4100 sudskih vještaka koji pokrivaju 59 djelatnosti, na temelju njihova mišljenja donose se odluke, a ništa ih ne obvezuje. Kada bi imali komoru koja bi izdavala licence za rad i propisivala standarde, sigurno bi puno stvari u tim postupcima krenulo nabolje, smatra Bestvina.

Desetak ovrha djece godišnje

Iako nema službenih podataka o ovrhama nad djecom, procjenjuje se da ih je godišnje desetak, a puno bi ih bilo da je i samo jedna, rekla je Sarnavka apelirajući da se u rješavanje problema uključi i pravobraniteljicu za djecu, koja se, potvrdile su organizatorice, nije odazvala pozivu na tribinu.

Odvjetnica Leonora Katić navela je i primjer dobre ovrhe – radi se o djetetu koje je majka strankinja dovela u Hrvatsku, a sud ga je dodijelio ocu koji se osam godina nije brinuo za njega. Nakon godinu dana ovrhom je vraćeno majci i vrlo brzo postalo normalno dijete, koje je nastavilo ići u školu u svojoj prijašnjoj sredini.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.