Na talijansku obalu je od početka godine stiglo više od 50.000 migranata, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak, nakon potpisivanja ugovora s Libijom, Čadom i Nigerom kako bi se smanjio broj dolazaka.

Od početka godine na talijanskoj obali se iskrcao 50.041 migrant, što je 45 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, piše u izvješću koje je u ponedjeljak objavilo talijansko ministarstvo unutarnjih poslova.

Ministri unutarnjih poslova četiriju zemalja dogovorili su se proteklog vikenda u Rimu da će otvoriti centre u Čadu i u Nigeru, odakle migranti iz zapadne Afrike dolaze u Libiju, a neki u Europu.

U priopćenju talijanskog ministarstva objavljenom u nedjelju ističe se da novi centri u Čadu i u Nigeru, pa i oni koji već postoje u Libiji, moraju odgovarati “međunarodnim humanitarnim standardima”.

“Libijski zakon kriminalizira ilegalnu imigraciju, pa se pitamo kako je moguće da ta prihvatilišta ne budu ujedno i centri za njhovo pritvaranje”, rekao je u ponedjeljak za AFP Mattia Toaldo, stručnjak u institutu Europskom vijeću za inozemne poslove.

“Upitno je i otvaranje prihvatnih centara u Nigeru i u Čadu: Je li Europa na putu da eksternalizira kontrolu svojih granica? Ako da, onda u zamjenu za što”, upitao se Toaldo.

Oko 97 posto migranata pristiglih ove godine na talijansku obalu došlo je iz Libije, gdje krijumčarske mreže iskorištavaju kaos koji je zavladao nakon pada režima Moammara Gaddafija 2011.

No Europska unija, a napose Italija, počele su obučavati i opremati libijske obalne stražare kako bi mogli pružati pomoć migrantima i presretati ih prije nego uplove u međunarodne vode.

Oko 6000 kandidata za prelazak Mediterana vraćeno je u Libiju ove godine, a najmanje ih se 1.244 utopilo ili nestalo u moru, navodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Komentiraj

FOTO:EPA/STR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.