Izložba “Tragovima Fausta Vrančića”, postavljena u prigodi 400. godišnjice smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića (1551.–1617) otvorena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je u uvodnoj riječi kako su Hrvati dali humanizmu znatan broj vrsnih mislilaca i ličnosti, čiji je ugled u njihovo doba bio neosporan te koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe.

Među njima se ističe, kako je rekao, šibenski patricij Faust Vrančić, koji je bio izumitelj, konstruktor, tehnički pisac, jezikoslovac, filozof, teolog te pisac književnih i povijesnih djela.

Ovaj osebujni hrvatski mislilac i istraživač bio je primjer iznimno uspješnoga i svestranoga renesansnog čovjeka koji se ostvarivao u različitim područjima, ocijenio je dodavši kako je bio godinama u službi rimsko-njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II.

Naglasio je kako je Vrančić dao znatan doprinos različitim područjima i napisao više djela trajne vrijednosti. “Među njima se posebno ističu petojezični leksikon “Dictionarium” iz 1595., prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio hrvatski jezik u društvo pet najizvrsnijih europskih jezika, i tehničko djelo “Machinae novae” iz 1615./1616. kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike.

Pojedini izumi koji su po prvi puta zaživjeli u tiskanom obliku u njegovu djelu, koriste se i danas, podsjetio je Kusić dodavši kako su padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Multimedijski dio izložbe ostvaren je uz pomoć Memorijalnoga centra “Faust Vrančić”, kao partnera na izložbi, te autora četverodijelnoga dokumentarnog serijala o Faustu Vrančiću San o strojevima, Nenada Obrenovića i Hrvoja Šajbingera.

Izložba je tematski podijeljena na nekoliko dijelova. Tematski dio vezan uz život i rad Fausta Vrančića izložen je na panoima na kojima je prikazano Vrančićevo stasanje u uspješnog renesansnog čovjeka koji se ostvario u različitim aspektima života, te njegovi najznačajniji doprinosi.

Drugu tematsku cjelinu predstavljaju objavljena djela Fausta Vrančića. Tako su u vitrinama izloženi i komentarima popraćeni pretisci objavljenih Vrančićevih djela, među kojima je i “Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae” (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog, Venecija, 1595, stariji pretisak iz 19. stoljeća te noviji pretisci načinjeni u Hrvatskoj).

Izložen je original Vrančićeva djela “Život nikoliko izabranih divic” (Rim, 1605.), kao i njegov pretisak koji je priredila Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” u Šibeniku. To je jedino djelo koje je Vrančić napisao na materinjem jeziku, a načinio ga je dvadesetak godina prije njegova objavljivanja i posvetio opatici i sestrama benediktinkama iz samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić pisao je i filozofska djela, a na izložbi su izložene naslovnice i fragmenti prijevoda na hrvatski jezik. Pod pseudonimom Justus Verax Sicenus tiskao je dva djela: “Logica suis ipsius instrumentis formata” (Rim, 1608.) i “Ethica cristiana “(Rim, 1610.), koju je objavio u zajedničkom svesku “Logica suis ipsius instrumentis reformata et recognita”  (Venecija, 1616.) pod vlastitim imenom.

Najdetaljnije je u okviru izložbe prikazan Vrančićev tehnički priručnik “Machinae novae” (Venecija, 1615./1616.) jedno je od kapitalnih djela iz područja europske tehničke literature na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.

U okviru izložbe može se vidjeti više pretisaka djela “Machinae Novae”, njemačko (urednik Adolf Wissner, Heinz Moos Verlag München, 1965., te Dortmund, 1982.) mađarsko (Magveto Könyvkiadó, Budimpešta, 1985.) i hrvatsko (Novi Liber – Zagreb, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik, 1993.).

Na izložbi je predstavljena i fizička rekonstrukcija “Mlina s pokretnim krovom” po skici Fausta Vrančića, djelo Ivana Reljića i Hrvoja Stančića, koja je napravljena u modernoj tehnici 3D ispisom.

Izložba ima i edukativno-interaktivni karakter. Posjetitelji imaju priliku upoznati neke Vrančićeve ideje u okviru raznih igrica koje su osmišljene na njegovim projektima.

Bit će prikazan i kratki film “Sanjam” o odrastanju Fausta Vrančića, kao i o nekim njegovim projektima. Posjetitelji također mogu pogledati projekciju četverodijelnog serijala o životu i djelu Fausta Vrančića, “San o strojevima: Vatra, Zemlja, Voda, Zrak” te prelistati dijelo “Machinae novae” i peterojezični Vrančićev “Dictionarium” u digitalnom obliku.

Izložba “Tragovima Fausta Vrančića” upriličena je s nizom popratnih događanja u organizaciji projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljica Marijana Borić, osmišljenog u HAZU poradi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa.

Komentiraj